Author Topic: NEUROLOGIJA - ukratko - www.medicina.hr  (Read 56250 times)

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

Veselin.Medenica

  • Administrator
  • *****
  • Posts: 975
    • Masaza Beograd
NEUROLOGIJA - ukratko - www.medicina.hr
« on: May 14, 2004, 01:59:05 PM »
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
NEUROLOGIJA
MOTORIKA
Svi pokreti tijela nastaju kontrakcijom popreno prugaste muskulature. Motorika služi
održavanju i promjeni položaja tijela i pojedinih njegovih dijelova, osobito udova. Dio
centralnog i perifernog živanog sustava koji služi motorici naziva se MOTORI KI
SUSTAV.
Pokreti mogu biti:
1. Refleksni – spinalna razina, relativno su jednostavni
2. Automatski ili poluautomatski – ekstrapiramidni motoriki sustav
3. Voljni – piramidni sustav
Ova je podjela umjetna jer ve ina naših pokreta ima elemente svih triju. Osim toga, postoji i
uska suradnja motornog s osjetnim sustavom i oni zajedno ine – senzomotorni sustav.
DIJELOVI MOTORNOG SUSTAVA
1. Periferni (donji) motoneuron
2. Spinalna organizacija motorike
3. Ekstrapiramidni sustav
4. Cerebelarni sustav
5. Piramidni sustav (gornji motoneuron)
DONJI MOTONEURON – ine motoneuroni u prednjim rogovima sive tvari medule
spinalis
a) ALFA – motoneuron je velika zvjezdolika stanica, ima debelo vlakno i inervira
skeletni miši
b) GAMA – motoneuron je mala zvjezdolika stanica, ima tanko mijelinizirano
vlakno i inervira intrafuzalna vlakna miši nog vretena
Simptomi lezije donjeg motoneurona:
1. Potpuna KLIJENUT (refleksni, automatski i voljni pokreti nisu mogu i)
2. Gubitak refleksa
3. Hipotonija miši a (gama motoneuron održava tonus miši a)
4. Atrofija miši a zbog denervacije. Tu atrofiju možemo sprijeiti ako se na vrijeme
pone umjetno podraživanje masažom i elektrostimulacijom
5. Fascikulacije kod kronine bolesti motoneurona (degenerativne, upalne, deficitarne,
kompresivne). Poslije fascikulacija slijedi atrofija. Fascikulacija je igranje miši a pod
kožom. Postoji i fiziološka fascikulacija. Patološka se ponavlja na razliitim mjestima
i u nejednakom vremenskom intervalu, a fiziološka uvijek na istom mjestu (npr.,
titranje kapka). Fascikulacija je naješ a kod amiotrofne lateralne skleroze. ALS je
degenerativna, kronina, progresivna bolest koja poga a i donji i gornji motoneuron, a
fascikulacija joj je glavni simptom.
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
SPINALNI REFLEKSI
Refleks je stereotipni odgovor na podražaj- Može biti:
1. Monosinaptiki, sastoji se od dva neurona i jedne sinapse, najjednostavniji je. Još se
naziva i
- miotatski (jer je miši ni),
- vlastiti (podražimo miši i taj miši i odgovara),
- duboki (jer nije površni),
- refleks na istezanje miši a (miši se nakon podražaja – istezanja, vra a na
poetnu duljinu za vršenje novih radnji),
- proprioceptivni (zbog proprioceptivnih receptora koji reagiraju na promjene
miši a)
2. Polisinaptiki koji se sastoji od više sinapsi. On se još naziva:
- fleksorni (jer nastaje kao odgovor miši a fleksora – reakcija je povlaenje uda
od štetnog utjecaja i ovo je obrambeni refleks)
- strani (jer je podražena koža, a kontrahira se miši )
- površinski (jer je podražaj na površini)
- refleks kože i sluznica
- nociceptivni
- obrambeni
Dijelovi monosinaptikog refleksnog luka:
1. Receptor u miši nom vretenu
Podražaj je naglo istezanje miši a (uglavnom se umjetno izaziva kod klinikog pregleda)
2. Aferentni neuron
3. Sinapsa
4. alfa – motoneuron
5. efektor (popreno prugasti miši )
Odgovor je kontrakcija miši a. Kad se miši kontrahira on se opet vrati i malo izduži što
ponavlja podražaj, ali ublaženo i tako sve dok se ne vrati na poetnu duljinu, sve dok se ne
ugasi. Da se to ne bi doga alo, postoji povratna inhibicija – inhibicijski neuron je
Renshawljeva stanica na koju vodi kolaterala iz alfa- motoneurona, a ona zatim opet
pristupa na alfa – motoneuron. Ova stanica blokira daljnju aktivnost u motoneuronu i ta se
radnja više ne ponavlja. Dok se ovaj refleks odvija, postoji i recipro na inhibicija koja
omogu uje relaksaciju antagonistike muskulature sa svrhom da se nesmetano odvija
kontrakcija podraženog miši a.
ALFA-MOTONEURON je pod kontrolom piramidnog sustava. Dio je i voljne motorike i
kortikospinalni put ga inhibira.
GAMA-MOTONEURON je pod kontrolom ekstrapiramidnog sustava i podraživanjem
njega održava se tonus muskulature.
MIŠI NO VRETENO dugo je nekoliko milimetara i nalazi se na polovima miši a.
Miši no vreteno je gra eno od 3 – 10 malih vlakana. Njegov periferni dio ima sposobnost
kontrakcije. Srednji dio se ne može kontrahirati, ali ima dva receptora: anulospiralni te
receptor poput rascvjetale granice. Anulospiralni receptor registrira naglo istezanje
miši a, od njega polazi debeli akson koji nosi podražaj na alfa-motoneuron. Receptor
poput rascvjetale gran ice registrira stalno istezanje (koje nije faziko) i on šalje jedan
tanji akson u le nu moždinu na alfa-motoneuron i stalno ga pomalo podražuje i na taj
nain drži miši pod laganom kontrakcijom – tonusom.
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
Osim miši nog vretena, postoji još jedan receptor u miši u, i to u tetivi. To je Golgijev
tetivni receptor. On je inhibicijski organ i podražuje se tako er istezanjem miši a. Prag
podražaja mu je viši nego u miši nog vretena. On vrši inhibiciju i relaksira miši te na taj
nain uva miši od rupture. Stupa u akciju kod spazma miši a., kad je miši ni tonus jako
povišen.
Odgovoran je za jedan simptom u okviru miši nog spazma: prilikom istezanja spastinog
miši a napetost u miši u raste do odre ene razine i tu se ukljuuje Golgijev tetivni organ i
nastaje nagla relaksacija što je poznato pod nazivom: znak džepnog noži a.
Polisinaptiki refleks
Podraženo je više motoneurona i kontrahira se više miši a. Ti alfa-motoneuroni su iznad i
ispod tog segmenta pa se kontrahira cijela ruka ili cijela noga. Dio ovog refleksa javlja se u
patološkim uvjetima kad je lediran piramidni sustav i naziva se Babinskijev refleks.
Spinalni šok
Je stanje koje nastaje nakon akutne ozljede le ne moždine. Ispod ozlije ene razine javlja se :
- kljenut (u poetku je potpuna)
- atonija (mlohava klijenut, flakcidna paraliza)
- arefleksija
Može trajati tjednima i mjesecima. Kod kronine lezije nema ovih simptoma ili su oni tek
slabo naznaeni.
EKSTRAPIRAMIDNI SUSTAV
Se nalazi izme u spinalnog i kortikalnog dijela. Sastoji se od niza jezgara koje se nalaze u
središnjim dijelovima SŽS-a:
- nucleus caudatus
- putamen
- globus palidus
- nusleus subthalamicus Luisy
- substantia nigra
- nucleus ruber
- jezgre retikularne formacije
- lateralna vestibularna jezgra
Me u ovim jezgrama postoje brojne veze. One održavaju me usobnu ravnotežu pomo u
neurotransmitera. Povezane su i sa korteksom, talamusom, cerebelumom i le nom moždinom
– pa završavaju na gama-motoneuronu.
Uloga ekstrapiramidnog sustava:
1. Održavanje tonusa tjelesne muskulature
Impulsi iz jezgara dolaze na gama-motoneuron. Njegovo motoriko vlakno pristupa na
periferne dijelove miši nog vretena, podraži ih, oni se kontrahiraju, srednji dio se
rastegne pa se podraži receptor poput rascvjetale granice. On šalje impulse alfamotoneuronu
koji stalno stvara kontrakcije i na taj nain održava tonus.
2. Izvo enje automatskih ili poluautomatskih pokreta
3. Stvaranje uvjeta za izvo enje voljnih pokreta
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
SIMPTOMI LEZIJE EKSTRAPIRAMIDNOG MOTORNOG SUSTAVA
Simptomi ovise o mjestu lezije:
1. Rigiditet
2. Hipotonija – snižen tonus
3. Hipokineza
4. Hiperkineza – novi pokreti izvan naše volje: tremor, atetoza, korea, tik, torzijska
distonija, balizam
SUSTAV MALOG MOZGA
Mali mozak ima poseban položaj i anatomski i fiziološki. Vrlo je dobro povezan s motorikim
sustavom i dobro informiran o svemu u tijelu. On je refleksni organ. U korteksu malog mozga
postoji somatotopska raspodjela. Kortikopontoceebelarnim putem dobiva informacije iz
kortikalnog puta, voljne motorike. Sustav malog mozga stupa u akciju ako je neka akcija u
toku te nastupe nagle promjene uvjeta u okolini. Mali mozak tu kretnju tada refleksno
zaustavlja.
Funkcija je malog mozga koordinacija pokreta i korigiranje aktivne kretnje u promijenjenim
uvjetima okoline. Koordinaciju pokreta trupa kod stajanja i hodanja vrši srednji dio, a udova
hemisfere.
Jezgre malog mozga:
- nucleus globosus
- nucleus emboliformis
- nucleus dentatus
- nucleus fastigii
PIRAMIDNI SUSTAV
Poinje u kori velikog mozga, a završava na alfa-motoneuronu. Obuhva a precentralnu
vijugu i dijelove prije nje te dijelove iza postcentralne vijuge. U svakom piramidnom putu ima
oko milijun vlakana. Dva su piramidna puta. Putevi se ktižaju te prelaze na drugu dtranu. U
precentralnoj vijuzi su dijelovi našeg tijela somatotopski raspore eni. Glava je nisko i sa
strane. Stopalo i noga su u medijalnom dijelu – u interhemisferinoj pukotini. Složeniji
dijelovi (šaka, lice) zastupljeni su s više motoneurona.
Aksoni motoneurona konvergiraju do kapsule interne. Nakon toga idu kroz moždano deblo te
formiraju crura cerebri u mezencefalonu. U ponsu se vlakna rasprše. Na donjem dijelu medule
oblongate – na prednjoj strani tvore piramide i tu se ve ina vlakana križa te se to mjesto
naziva decussatio pyramidum. Aksoni se zatim nalaze u lateralnom snopu le ne moždine.
Jedan manji dio se ne križa i završava na motoneuronima u gornjim torakalnim segmentima i
tu se križa neposredno prije pristupanja na motoneurone. Tako da se u završnici sva vlakna
kortikospinalnog trakta ipak križaju, prije ili kasnije.
Aksoni za motoriku glave zadržavaju se na motornim jezgrama za moždane živce u
moždanom deblu – kortikobularni put. U tim motornim jezgrama poinje donji motorni
neuron za podruje glave i vrata. Kortikobulbarni put se djelomino križa. Neke jezgre, npr.,
za bulbomotoriku, su bikortikalno inervirane. Druge jezgre dobijaju vlakna samo iz
kontralateralne hemisfere, npr. Donji dio jezgre n. facijalisa za donji dio lica te jezgra n.
accessoriusa i n. hypoglossusa. To  e imati posljedice na kliniku sliku. Ako je lezija
kortikobulbarnog puta nastala na lijevoj strani – za ove  e jezgra ispad biti na desnoj strani. A
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
kod jezgara koje su bikortikalno inervirane nema ispada jer još uvijek dolaze impulsi sa
neozlije ene desne strane u obje jezgre.
Funkcija piramidnog sustava je održavanje voljne motorike preko motorikih jezgara
moždanih živaca i alfa-motoneurona u kralježnikoj moždini. Isto tako on vrši i kontrolu,
supresiju, inhibiciju spinalnih refleksa te omogu uje njihovo odvijanje u normalnim
granicama jakosti. Zato su kod lezije ovog sustava refleksi pojaani jer izostaje spomenuta
inhibicija.
Lezija gornjeg motoneurona:
1. kljenut – nemogu nost izvo enja voljnih pokreta
2. spastinost – fenomen džepnog noži a, tonus jae povišen u antigravitacijskim
miši ima – na gornjim udovima to su fleksori, a na donjim ekstenzori.
3. pojaani miotatski refleksi, javlja se klonus – postoje miši ne kontrakcije dok je miši
rastegnut
4. oslabljeni ili ugašeni kožni refleksi
5. pojava patoloških refleksa – Babinski
6. odsustvo denervacijske atrofije miši a, javlja se tzv. atrophia ex inactivitate
MOŽDANI ŽIVCI
Ima ih 12 pari, po gra i su vrlo slini spinalnim živcima – postoje osjetni, motorni i
mješoviti. Neki sadrže parasimpatika vlakna. Jezgre im se nalaze u podruju moždanog
debla osim za prva dva – n. olphactorius i n. opticus – njihovi se centralni dijelovi nalaze
u prednjem mozgu (prosencephalon). Ova dva živca gra eni su kao moždani putovi. To su
izdanci mozga prema naprijed.
1. Fila olfactoria
Funkcija njuha znaajnija je kod životinja. Prvi neuron nalazi se u sluznici nosa, u
gornjem hodniku i septumu. Tu su receptori za njuh. Dendriti skupljaju informacije, a
aksoni formiraju fila, prolaze kroz sitastu kost (lamina cribriformis etmoidne kosti). Tvore
bulbus olfactorius. Zatim se dijeli udva dijela – jedan ide u uncus, a drugi u
rinencephalon.
Anosmija je gubitak osjeta njuha. Može biti priro ena ili steena. Steena je naješ a kod
uestalih upala nosne sluznice. Pojavit  e se bilateralno kod bazalnog meningitisa prednje
lubanjske jame ili fraktura u ovom podruju. Unilateralno se javlja kod bazalnih tumora
prednje lubanjske jame. Ako se radi o procesima koji poga aju uncus, mogu se javiti
njušne halucinacije. Uncinatus napadaji se mogu pojaviti i kao manifestacija epilepsije, a
osim njušnih halucinacija javljaju se i poreme aji svijesti te pokreti usne muskulature u
obliku mljackanja. Dolazi u obliku ataka.
2. Nervus opticus
Vidni je put gra en kao trakt SŽS-a. Ima 4 neurona. Prvi neuron je u retini (to su
fotoreceptori – unji i i štapi i.  unji i se nalaze centralno za jako svjetlo i boje, štapi i se
nalaze periferno i služe za gledanje u polumraku). Drugi neuron su bipolarne stanice u
retini. Tre i neuron su ganglijske stanice u retini od kojih polaze debeli aksoni prema
mozgu. Oni konvergiraju prema papili vidnog živca i formiraju vidni živac, fasciculus
opticus koji se križa u podruju chiasme. Nastaje djelomino križanje vlakana – križaju se
vlakna iz medijalnih polovica retine. Vlakna iz lateralnih polovina ostaju na istoj strani.
Tako se formiraju dva traktusa – lijevi i desni – sa vlaknima iz oba oka. Lijevi tractus nosi
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
vlakna iz lijevih polovina, a desni iz desnih polovina oba oka. Tre i neuron završi u
corpus geniculatum laterale (sa strane talamusa) i tu poinje etvrti neuron koji se širi u
radiatio optica – široki snop koji završava u vidnoj kori – fissura calcarina.
Bilo kakva lezija u ovom sustavu dovodi do ispada u vidnom polju. Ispadi se utvrde
PERIMETRIJOM – klinikim ispitivanjem.
Amaurosis = sljepo a
Lezija hijazme i dijelova iza nje rezultira ispadima na oba oka – hemianopsija.
Lezija hijazme uzrokuje bitemporalnu heteronimnu hemianopsiju. Npr. kod tumora
hipofize koji komprimira hijazmu.
Ako su istovremeno ledirana vlakna koja se ne križaju sa obe strane hijazme, nastaje
binazalna heteronimna hemianopsija. Za to su potrebna dva patološka procesa, npr. kod
arachnitisa kad se komprimira to podruje, ili obostrana aneurizma ili tumor tog podruja.
U podruju hijazme hemianopsija je uvijek heteronimna dok je iza nje
homonimna. Ako je lezija iza hijazme na lijevoj strani, nastaje desna homonimna
hemianopsija, i obrnuto (npr. kod lezije corpus geniculatum laterale).
Kod lezija fissure calcarine sauvan je centralni vid. U podruju lezije radiatio optica
mogu nastati razni ispadi. Može postojati kvadrantanopsija. Ako je zahva en gornji
desni dio optike radijacije, posljedica je donja lijeva kvadrantanopsija.
3. Nucleus oculomotorius
Inervira gornji, medijalni i donji ravni miši oka te donji kosi. Jezgra je u mezencefalonu
u podruju gornjih kolikula. Inervira i m. palpebrae sup. te parasimpatiki m. sphincter
pupillae.
4. N. trochlearis – inervira vanjski miši oka m. obliquus sup.
6. N. abducens – inervira vanjski miši oka m. rectus lat.
Kod lezije jednog ili više ovih živaca javlja se pareza ili paraliza onih miši a, slaba
pokretljivost i strabizam – približavanje: strabismus convergens ili udaljavanje optike
osi: strabismus divergens. Kod ovih bolesnika javljaju se i dvoslike (diplopia).
Postoji i priro eni, konkomitiraju i, prate i strabizam koji prati anomalije refrakternosti –
dalekovidnost i slabovidnost. Ovi pacijenti nemaju dvoslike jer se slike koja dolazi iz
strabiraju eg pravca briše centralno.
Kako razlikovati iva dva strabizma? Kod paralitikog strabizma oko zaostaje pri pogledu
u pravcu paraliziranog miši a. Kod konkomitiraju eg strabizma nema paralize miši a, kad
se gleda jedno po jedno oko, kre u se u svim pravcima.
5. N. trigeminus
Dijeli se u tri grane – ramus ophtalmicus, maxillaris i mandibularis. Miješani je živac.
Motorno inervira žvanu muskulaturu.
7. N. facialis
Inervira miminu muskulaturu. Odvodi osjet okusa s prednje 2/3 jezika. Jezgra ovog živca
ima dva dijela – gornji i donji. Gornji dio inervira gornji dio lica i prima kortikobulbarna
vlakna sa suprotne strane. Razlikuju se dva tipa paraliza, centralni i periferni. Centralna
paraliza nastaje uslijed ošte enja gornjeg motoneurona (npr., zbog inzulta) i uzrokuje
ispad na suprotnoj strani mimine muskulature, ali samo na donjem dijelu lica. Isto tako
može se javiti u sklopu hemiplegije i hemipareze. Periferna lezija (kada je ošte ena samo
jezgra ili živac) uzrokuje slabost cijele polovine lica. Najpoznatija je tzv. Bellova klijenut
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
iji je uzrok nepoznat, a smatrea se da je uzrok hladno a i pothla ivanje (stoga se još
naziva paralysis e frigore). U najlakšim sluajevima pro e za nekoliko dana. Lijeenje:
fizikalna terapija, toplina i blokada – lokalnom anestezijom facijalisa xylocainom.
Lokalna anestezija služi odmaranju živca i tada se on brže oporavlja.
Bellov fenomen – pri pokušaju zatvaranja oka vidi se bjeloonica, razlog je paraliza m.
orbicularis oculi zbog ega se oko ne može zatvoriti.
Obostrana periferna paraliza javlja se kod polineuropatija, npr. poliradikuloneuritis koji je
autoimuna bolest (sy. Guillain Barre). Lice je u ovom sluaju posve mlohavo. Ovaj sluaj
naziva se facijalna diplegija.
8. N. statoacusticus (vestibulocochlearis)
Ima 2 komponente: n. cochlearis (sluh) i n. vestibularis (ravnoteža).
N. cochlearis tvore aksoni koje ini ganglion spirale, a dendriti dovode podražaj iz
receptora za sluh koji se nalaze u Cortijevu organu. Kad zatitra bazalna membrana,
podražaj se prenosi u spiralni ganglij pa zatim aksonima u SŽS – u jezgre: dorzalnu i
ventralnu. Od jezgara se put nastavlja prema gore djelomino na gornjoj, djelomino na
donjoj strani jezgre zvane corpus geniculatum mediale i put završi na gornjem dijelu
temporalnog režnja u Sylvijevoj fisuri.
Poreme aj sluha prikazuje se kao tinitus, to je zvuna halucinacija pri kojoj bolesnik uje
šumove i udaranje u uhu i znak je iritativne lezije. Nagluhost ili gluho a je znak
destruktivne, organske patologije i uzrok je naješ e u uhu.
N. vestibularis formiraju ganglijske stanice iji dendriti dovode impulse iz semicirkularnih
kanala, sacculusa i utriculusa. Semicirkularni kanali nalaze se u tri ravnine, a sacculus i
utriculus registriraju promjene brzine.  etiri su vestibularne jezgre, gornja, donja,
medijalna i lateralna. Put nakon jezgara nije tono definiran. Smatra se da završava gdje i
slušna vlakna, u temporalnom režnju.
Poreme aj ravnoteža je vrtoglavica, vertigo, to je halucinacija – osje aj poreme enog
odnosa s okolinom pri kojem bolesnik ima osje aj da se vrti on sam ili okolina. Naješ e
dolazi u atakama, rijetko je kontinuirana. Uzrok je nekad teško utvrditi.
9. N. glossopharyngeus
- je mješoviti živac. Osjetno inervira stražnju 1/3 jezika te donosi osjet sa sluznice
mekog nepca i ždrijela.
10. N. vagus
Ovo je mješoviti živac. Osjetna inervacija prekriva mu se djelomino s osjetnom
inervacijom devetog moždanog živca: meko nepce, ždrijelo, larynx, trachea, bronchi,
probavni trakt. Motorno inervira miši e ždrijela, mekog nepca i grkljana.
Pri leziji ovog živca može nastati pareza glasnica i posljedino hrapav, promukao glas.
Parasimpatiki inervira glatke miši e probavnog, dišnog i kardiovaskularnog sustava.
Obostrana lezija desetog živca nespojiva je sa životom zbog prevage vagusa.
11. N. accessorius
Motoriki je živac, inervira miši e na vratu: sternocleidomastoideus i gornji dio
trapeziusa.
12. N. hypoglossus
Bikortikalno je inerviran. Inervira miši e jezika i kod periferne lezije, jezik skre e na
bolesnu stranu. Kod centralne lezije, jezik skre e na zdravu stranu. Kod periferne lezije
postoje još i fascikulacije, slabost i atrofija. Ako je lezija bilateralna, ti su simptomi po
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
cijelom jeziku – jezik se ne može izvaditi iz usne šupljine, a fascikulacije izgledaju kao
crvi u vre i.
ORGANIZACIJA TJELESNOG (OP EG) OSJETA
Op i tjelesni osjet dolazi od receptora koji se nalaze na koži, potpornim tkivima, zglobovima,
miši ima i unutarnjim organima.
Klasifikacija tjelesnih osjeta
a) površinski – dodir, bol, toplo, hladno
b) duboki – osjet položaja i pokreta (proprioceptivni i kinestezija),
duboka bol, vibracija (palestezija)
U klinikoj praksi ispituje se :
- elementarne osjetne funkcije (površinske, duboke)
- složene osjetne funkcije: diskriminacija, grafestezija, bilateralno simultano
podraživanje, stereognozija
Za tjelesni osjet postoji nekoliko putova, tipino su gra eni – imaju tri neurona:
Prvi neuron (periferni) nalazi se u spinalnom gangliju koji je dio stražnjeg korijena. U
podruju glave nalaze se u moždanom deblu. Periferni krak te stanice ide prema periferiji do
receptora, a centralni dio odvodi podražaj s periferije u le nu moždinu i formira stražnji
korijen. Ovisno o kvaliteti podražaja koji prenose ova vlakna ulaze u odre eno podruje.
Segmentu le ne moždine,. tj. jednom stražnjem korijenu odgovara tono odre eni dio kože,
tzv. dermatom. Na trupu ima oblik pojasa, na udovima su uzdužni. Neki od ovih dermatoma
služe nam za orijentaciju o visini lezije. Npr. 10. torakalni živac inervira podruje umbilikusa,
3. i 4. cervikalni segment su na vratu, 4. torakalni segment ide preko mamile. Ingvinalna
brazda je granica izme u 12. torakalnog i 1. lumbalnog. Na šaci su tri dermatoma, palac
inervira C6, slijede a dva prsta C7, a etvrti i peti prst – C8. Donji udovi: preko koljena i
susjednog dijela natkoljenice: 3. i 4. lumbalni segment, na stopalu je L5, lateralna strana
stopala je prvi sakralni. Perianogenitalno su sakralni dermatomi i kod lezije u podruju caudae
equinae postoji tipian ispad osjeta – u obliku jaha ih hlaa (straga na natkoljenici i na
stražnjici). Uzrok je obino benigni tumor. Ovaj je simptom dio sindroma caude equinae, a
osim njega postoje i ispadi motorike – slabosti u nogama, pareze, paralize te ispad sphinctera.
Periferni krak ganglijske stanice izlazi iz ganglija i ini stražnji korijen, spaja se s motornim
živcem i ine mješoviti živac. U cervikalnom, lumbalnom i sakralnom dijelu živci ine
spletove – pleksuse- i zatim idu na priferiju. Zbog toga u tom podruju ozljeda živca ne
odgovara dermatomu. Kod paralize pojedinog spinalnog živca nastat  e ispad pojedinog
miši a i nedermatomski ispad osjeta. Po tome i razlikujemo ozljedu perifernog živca i le ne
moždine.
N. cutaneus femoris je osjetni živac iji ispad osjeta uzrokuje parestezije i osje aj trnjenja i
mravinjanja u njegovu inervacijskom podruju, što se naziva meralgia paresthetica. Javlja se
obino kod pretilih žena, a uzrok je kompresija živca sa ligamentum ingvinale. To je benigna
pojava i lijei se redukcijskom dijetom i sedativima, eventualno kirurškom resekcijom živca
nakon koje zaostaje potpuna neosjetljivost podruja inerviranog ovim živcem.
N. peroneus je mješoviti živac i naješ e je ošte en kod protruzije intervertebralnog diska.
Ispad osjeta je na lateralnoj strani potkoljenice i slabost podizanja stopala, stopalo visi i
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
nastaje tzv. pijetlov hod. Bolesnici nogu podižu visoko od zemlje da bi odigli stopalo koje
visi.
OSJETNI PUTOVI
Dva su osnovna osjetna puta:
- spinotalamiki – provodi površni osjet
- lemniskalni – provodi duboki osjet
LEMNISKALNI put provodi duboki osjet i podražaj s periferije provodi kroz stražnje
snopove le ne moždine – fasciculus gracilis i fasciculus cuneatus. Ta vlakna uzlaze, dolaze do
medule oblongate i tu pristupe na nucleus gracilis i nucleus cuneatus. Tu je drugi neuron. Ta
vlakna križaju stranu, uzlaze i tvore lemniscus medialis. On prolazi kroz pons i mezencefalon
i dolazi do talamusa gdje je tre i neuron (u ventrobazalnoj jezgri) iz koje put vodi u
postcentralnu vijugu.
SPINOTALAMI KI put provodi površinski osjet. Podražaj dolazi perifernim krakom
ganglijske stanice, centralni krak ulazi u podruje stražnjeg roga le ne moždine i ve tu dolazi
do prekapanja. Tu se nalazi drugi neuron. Njegova vlakna odmah u toj visini križaju stranu i
podijele se u dva snopa: tractus spinothalamicus lateralis i tractus spinothalamicus anterior.
Lateralni provodi osjet boli i temperature, a prednji osjet dodira. Vlakna uzlaze i završavaju u
istoj, ventrolateralnoj, jezgri talamusa i tu je tre i neuron spinotalamikog puta iji akson
završava u postcentralnoj vijuzi. Talamus ima složene funkcije, a izme u ostalog je relejna
stanica za osjetni put.
Slino je i u podruju lica. Preko osjetnih moždanih živaca osjet ide preko talamusa u
postcentralnu vijugu. Sve elementarne osjetne informacije dolaze u postcentralnu vijugu
parijetalnog režnja. Tu su pojedini dijelovi somatotopski raspore eni, kao i motorika.
Podruja s finijim osjetom, kao, npr. šaka, imaju više neurona. To se zove primarni tjelesni
osjetni cortex. U parijetalnom režnju se iza postcentralne vijuge nalazi još jedno osjetno
podruje. To je asocijativna osjetna areja. Tu se osjeti obra uju i integriraju. Jedno od njih je
diskriminacija dvaju podražaja. Kod lezije ovih podruja bolesnik osje a dva uboda kao
jedan. Ako se tu nalazi ekspanzivni proces, osnovni osjeti su uredni ako je postcentralna
vijuga netaknuta. Druga je funkcija grafestezija - sposobnost da prepoznamo pisanje po koži
pri zatvorenim oima. Obino se pri klinikom ispitivanju radi na ruci i pišu se slova ili
brojevi. Poreme aj se naziva astereognozija. Kad se na dva simetrina mjesta na tijelu u isto
vrijeme zadaje isti podražaj, to se naziva bilateralno simultano podraživanje. Kod
poreme aja se briše jedna strana i bolesnik prijavljuje osjet samo na jednoj strani. Ako je
lezija u lijevoj asocijativnoj osjetnoj regiji, brisanje nastaje na desnoj strani. Ova se pojava
naziva senzorna ekstinkcija (brisanje).
KLINI KI PREGLED NEUROLOŠKOG BOLESNIKA
Pri pregledu neurološkog bolesnika radi se neurološki, internistiki te psihijatrijski kliniki
status.
Poinje se od glave inspekcijom i promatra njena veliina simetrija, ev. Anomalije,
kraniostenoze (prerano srasli šavovi lubanje), meningokele ili encefalokele (izboine sa
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
živanim tkivom, znakovi ozljeda glave. Vrat – inspekcija, palpacija te auskultacija krvnih
žila na vratu. Sistoliki šum upu uje na stenozu arterija.
Kralješnica – postoji li fiziološka zakrivljenost kralješnice ili ne. Zbog slabosti miši a
kralješnica se krivi te nastaje pojaana lordoza, kifoza ili skolioza koja može biti
sinistrokonveksna ili dekstrokonveksna. Traže se , osim anomalija kostura, znakovi
meningokele te dlakavost u donjem dijelu le a što upu uje na spinu bifidu..
Ispitivanje moždanih živaca
1. Fila olfactoria – kod pregleda se zadovoljavamo anamnezom, ispitujemo osjet njuha
jedino kod sumnje na poreme aj. Jednu po drugu nosnicu podražujemo poznatim
mirisom (npr. kava, vosak, ružino ulje). Ako postoji unilateralna anosmija, treba
sumnjati na proces u prednjoj lubanjskoj jami. Obostrana je obino posljedica
uestalih upala nosne sluznice ili zlouporabe dekongestiva nosne sluznice.
2. Nervus opticus
Dva su testa za ispitivanje širine vidnog polja, jedan je test konfrontacije, a drugi test
bilateralnog simultanog podraživanja.
U testu konfrontacije ispitiva uspore uje širinu svoga vidnog polja s pacijentovim.
Bolesnik i ispitiva sjede jedan nasuprot drugom na udaljenosti od 1 m, tako da su im
glave u istoj visini. Bolesnik zatvori jedno oko, a drugim fiksira pogled na suprotnom
oku ispitivaa. Ispitiva zadaje podražaj koji se nalazi na tono pola puta izme u njih.
Podražaj je pomicanje prsta – kad bolesnik kaže da je ugledao prst, ispitiva
uspore uje to sa vremenom kad ga je on ugledao i ako je to bilo istovremeno, test je
uredan. Pretpostavka je da ispitiva nema ošte enje vidnog polja.
Pri bilateralnom simultanom podraživanju oba su oka otvorena. Ispitujemo je li
ošte eno asocijativno podruje oko fisure calcarine. Kod ošte enja nastaje vidna
ekstinkcija (brisanje vidnog podražaja). Lezija je na suprotnoj strani od ispada. Za
tonije ispitivanje vidnog polja koristi se perimetrija po Kolmanu.
3., 4. i 6. moždani živac
Bulbomotorika
Ptoza kapka može biti unilateralna ili bilateralna, djelomina ili potpuna. Bilateralna
ptoza može biti, i obino je, kongenitalna. Kontrakcijom m. frontalisa bolesnici
pokušavaju odignuti kapak. Kapak podiže m. levator palpebrae superioris (inervacija:
n. oculomotorius) te m. tarsalis (inervacija: simpatikus). Pri leziji jednog od ovih dvaju
miši a, nastaje djelomina ptoza zbog drugog miši a. Ako se radi o leziji n.
oculomotoriusa, postojat  e i drugi simptomi. Treba ispitati pokretljivost oka u svim
smjerovima te provjeriti konvergenciju i eventualnu prisutnost strabizma.
N. oculomotorius – strabizam: paralitiki zbog predominacije N. abducensa. Javlja se
stranismus divergens s dvoslikama (diplopia). Midrijaza nastaje zbog lezije m.
sphincter pupillae.
N. trochlearis – dvoslike pri pogledu prema dolje.
N. abducens – pri pogledu u smjeru ošte enog miši a (lateralno na bolesnoj strani)
javlja se strabismus convergens i dvoslike.
Ako postoji slabost pogleda u jednom pravcu, npr. bolesnik ne može pogledati prema
gore, radi se o tzv. syndroma Parinaud {Parino}. Tu je uzrok centralna lezija u
podruju gornjih kolikula lamine kvadrigemine jer se tu vrši koordinacija onih
pokreta. Horizontalna kljenut pogleda – bolesnik ne može pogledati ni lijevo ni desno,
nastaje npr. kod hemoragije na desnoj strani pa bolesnik ne može pogledat ulijevo.

Veselin.Medenica

  • Administrator
  • *****
  • Posts: 975
    • Masaza Beograd
NEUROLOGIJA - ukratko - www.medicina.hr
« Reply #1 on: May 14, 2004, 02:00:11 PM »
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
ZJENICE
Provjeravamo jesu li okrugle, koliko su široke, jesu li simetrine. Asimetrija se naziva
anizokorija. Proširena zjenica naziva se midrijaza, a sužena mioza.
Ispituje se reakcija zjenica na svjetlo. Dva su testa:
Direktna reakcija na svjetlo – jedno oko pokrijemo, a drugo osvijetlimo sa strane i
zjenica se suzi. Druga je indirektna reakcija na svjetlo – osvijetlimo jedno oko te
gledamo postoji li suženje zjenice na drugom oku – konsenzualna reakcija. Ako
konsenzualna reakcija izostaje, poreme aj se nalazi u sredini izme u kolikula.
Unilateralno proširena zjenica naješ e ukazuje na leziju 3. moždanog živca zbog
kompresije živca ili kod hernijacije tentorija kad je povišen intrakranijalni tlak (uslijed
tumora, krvarenja, apscesa, hematoma,…). Proširena zjenica koja ne reagira na svjetlo
naziva se Hutchinsonova zjenica i to je sumnjivo na subduralni hematom.
Anizokorija se esto na e i u zdravih osoba. Hornerov sindrom (Claude Bernard
Horner) je poreme aj kod kojeg postoji djelomina ptoza zbog lezije simpatikusa,
mioza, enoftalmus (neki ga osporavaju) i anhidroza na toj strani lica. Simpatikus u oko
dolazi krvnim žilama pa kod tromboze a. Carotis interne može nastati ovaj sindrom.
5. Nervus trigeminus
Osjetni dio se ispituje posebno svaku stranu i obostrano. Da bi ispitali ophtalmicus,
ispitujemo kornealni refleks. Bolesnik gleda u ispitivaev prst koji se nalazi suprotno od
strane koju  emo podražiti i nakon toga vatom taknemo rub kornee. Samo se dodirne, bez
struganja, i nakon podražaja zatvara oko.
Motorni dio inervira miši e žvakae – m. temporalis, masetter i m. pterygoideus med. i
lat. Za prva dva bolesnik kontrahira donju eljust i palpiramo miši . Za druga dva –
bolesnik pomie usta u jednu stranu i pri tom se ispituje druga strana. Mi pružamo otpor i
ispitujemo miši nu snagu.
Refleks masettera (mandibularni refleks) – stavi se palac na bradu i udre eki em po
noktu. Miši se kontrahira. Patološki je refleks pojaan i znai obostranu leziju
koretikobulbarnog puta, odnosno ošte enje gornjeg motoneurona.
7. Nervus facialis
Bolesnik nabire elo, ispitiva pruža otpor, nakon toga zatvara oi a ispitiva
pokušava otvoriti kapke. Ispitiva zatim traži da pacijent pokaže zube, napu i usne te
kontrahira platizme. Okus – zadovoljavamo se anamnezom; ako bolesnik kaže da ima
ispade okusa, onda se okus ispituje tako da bolesnik ispruži jezik, ispitiva ga pridrži
gazom i na jezik se kapaju otopine ve prire enih otopina poznatog okusa kapaljkom ili
vatenim štapi em. Priekamo malo da pro e prvi osjet pa tek tada ispitujemo drugi. Na
bazi jezika ispitujemo 9. živac.
8. Nervus statoacusticus
Za n. cochlearis anamneza je dovoljna. Ispitivanje je aproksimativno, npr. prislonimo sat
koji kuca na jedno i drugo uho pa gledamo je li na oba uha ista udaljenost na kojoj se gubi
zvuk. Ili se radi ispitivanje glazbenom viljuškom i na taj nain provjerava koštana
provodljivost. Simptomi lezije slušnog živca su: nagluhost (hipakuzija), gluho a
(anakuzija) i tinitus (slušna halucinacija bez vanjskog podražaja, znak iritativne lezije).
Mozak prima informacije iz oba uha, ima ukrižena i neukrižena vlakna pa su centralna
ošte enja sluha vrlo rijetka.
N. vestibularis – poreme aj se oituje pojavom vrtoglavice (vertigo), to je halucinacija
kod koje bolesnik doživljava osje aj pomicanja okoline ili sebe. Što je lezija perifernija,
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
anamnestiki je opis toniji. Nistagmus je naziv za ritmine oscilacije onih bulbusa (oba
bulbusa u isto vrijeme) oko jedne ravnine i može biti vodoravni, okomiti i rotatorni.
Nistagmus se javi kod gledanja u jednu stranu i bitno je ispitati uvjete u kojima se javlja.
Kaloriki test – bolesnik leži s malompodignutom glavom i u uho se uštrcava topla voda
nakon ega bolesnik dobije muninu i vrtoglavicu, a ako postoji ošte enje, nema te
reakcije.
9. i 10. Nervus glossopharyngeus i nervus vagus
Gledamo jesu li nepani lukovi i uvula simetrini. Pri slabosti mekog nepca na toj strani je
luk niži, a uvula je pomaknuta u zdravu stranu. To je još izraženije kad bolesnik govori
slovo «a». Fenomen zavjese je pomicanje zida ždrijela u zdravu stranu. Osim
promatranja uvule i mekog nepca, za ispitivanje funkcije ovih živaca ispituju se gutanje i
fonacija. Bulbarna simptomatologija je stanje s obima smetnjama. Kod ovakvih lezija
javlja se disfagija –smetnje gutanja. Ako je lezija opsežnija, hrana se vra a na nos –
regurgitacija. Hrana se može aspirirati u dišni sustav. Disfonija je poreme ena artikulacija
govora pri kojoj se javlja promuklost i hrapavost glasa. Dizartrija je poreme eno
izgovaranje – govor postaje nejasan, brisan. I ritam može biti promijenjen, rijei
rastavljene na slogove. Refleksi su: faringealni – takne se ždrijelo i to izaziva podražaj na
povra anje. Refleks mekog nepca – takne se nepce lateralno s jedne i druge strane i ono
se odiže.
11. Nervus accessorius
Ispitivanje m. trapeziusa – bolesnik podiže ramena dok ispitiva pruža otpor.
M. sternocleidomastoideus – bolesnik okre e glavu prema gore i ustranu, ispitiva pruža
otpor i uspore uje obje strane. Kod atrofije je rame spušteno, skapula podignuta.
12. Nervus hypoglossus
Kod periferne paralize jezik skre e na stranu lezije, a kod centralne na zdravu stranu. Kod
obostrane periferne lezije javlja se atrofija, fascikulacije i nemogu nost protruzije jezika..
Fascikulaciju treba razlikovati od tremora. Kad je jezik na dnu usne šupljine, pri tremoru
se jezik smiri, pri fascikulacijama ne.
ISPITIVANJE MOTORIKE TRUPA I UDOVA
Promatramo kako bolesnik izgleda, hoda, može li se ustati, položaj tijela u hodu i držanje.
Iz ovoga možemo zakljuiti o kojem se oboljenju radi, npr. pognuti ovjek s lagano
savijenim rukama i nogama odgovara slici bolesnika kod Parkinsonove bolesti.
Kad je tonus povišen u antigravitacijskim miši ima, ruka je fleksiji, noga u ekstenziji.
Noga pravi luk pri hodanju (cirkumdukcija) pri takvoj slici spastine pareze..
Bolesnika treba pitati je li ljevak ili dešnjak da bi odredili koja je hemisfera dominantna.
U dominantnoj hemisferi se nalazi centar za govor. Blaga slabost je teško uoljiva, možda
bolesnik i ne zna da je ima. Prema rasporedu kljenuti postoji nekoliko termina:
Slabost ruke i noge iste strane: djelomina – hemipareza, potpuna- hemiplegija. Samo
noge – parapareza i paraplegija. Slabost tri uda naziva se tripareza ili triplegija. Slabost 4
uda: tetrapareza ili kvadripareza i tetraplegija ili kvadriplegija. Obje ruke – brahijalna
dipareza i brahijalna diplegija. Lice, obje strane mimike muskulature - facijalna diplegija.
Slabost jednog uda naziva se monopareza i monoplegija.
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
Kod hemipareze i hemiplegije postoji i slabost jezika i mimine muskulature na istoj
strani. Hemiplegija alterna je takva slabost kod koje postoji slabost tijela na jednoj strani,
a lica na drugoj.
Da bi ispitiva utvrdio raspored tih slabosti, rade se tzv. testovi izdržljivosti.
Za gornje udove se radi test ispruženih supiniranih ruku. Oi su zatvorene, bolesnik
ispruži ruke u položaju supinacije. Ako postoji slabost, ruke tonu, polako se spuštaju. Ako
je slabost samo djelomina, javlja se nakon 30 sekundi. Cijela ruke se spušta, tone ili
dolazi do fleksije prstiju ili fleksije ruke u laktu. Do fleksije dolazi zato jer je tonus miši a
jai u antigravitacijskim miši ima (fleksorima). Osim fleksije i spuštanja ruku, znak
slabosti miže biti i djelomina supinacija.
Pozicijsko – supinacijski test sa zatvorenim oima: ruke se stave paralelno jedna uz drugu
– dlan uz dlan- i gledaju se pomaci.
Donji udovi ispituju se pomo u dva testa: Mingazzinijev i Barreov.
Mingazzini: Bolesnik leži na le ima, potkoljenice su odignute i paralelno s podlogom te
ine pravi kut s kukovima. Bolesnik zatvorenih oiju tako leži 30 sekundi. Optere eni su
antigravitacijski miši i i promatra se spuštaju li se noge ili stopala, što bi ukazivalo na
slabost miši a.
Barre: Bolesnik leži potrbuške, natkoljenice su odignute od podloge i ine u odnosu na
nju tupi kut. Pri slabosti spušta se potkoljenica i stopala.
Za ispitivanje pojedinog miši a, traži se od bolesnika da radi pokret, a pri tome mi
pružamo otpor te se gleda postoji li razlika. Ova se ispitivanja rade kod sumnji na
periferne lezije, npr.:
- snaga stiska šake
- spretnost ruku: zakopavanje košulje, diranje palcem vrhova ostalih prstiju na
istoj šaci
- promatranje hoda – na prstima, petama i punom stopalu
Uzrok slabosti može biti i psihogeni, ak i klinika slika paraplegije. Tu nema organske
podloge za bolest i svi  e testovi i pregledi bolesnika biti uredni.
Kod miastenije gravis nastaju pareze zbog slabosti miši a kad se radnja ponavlja. Miši se
umori kod opetovanih izvo enja kretnji. Prvi su simptomi esto spušten kapak, strabizam,
dvoslike. Tenzilonski test služi za dijagnostiku obradu pacijenta kod sumnje na miasteniju
gravis – bolesnik dobije Tenzilon (edrofonij klorid) nakon ega nastupa kliniko poboljšanje
koje traje samo 10-15 minuta. Kod ove bolesti miši i polako propadaju, atrofiraju. Javlja se
scapula alata – lopatice su spuštene i izgledaju poput krila. Goversov manevar – bolesnik se
ne može uspraviti kad sagne trup, penje se po sebi služe i se svojim rukama.
ISPITIVANJE TONUSA MIŠI A
Tonus je napetost miši a, održava je motorni ekstrapiramidni sustav preko gama-motoneurona
i miši nih vretena (receptor poput rascvjetale granice).
U patološkim stanjima normotoniju zamjenjuju:
- hipertonija
- hipotonija
Povišen tonus (hipertonija) javlja se kod lezije centralnog motoneurona, a snižen tonus
(hipotonija) kod lezije perifernog.
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
Tonus ispitujemo rade i pasivne kretnje pri emu osje amo otpor i pri tome je važna
simetrija. Pri ispitivanju pasivne kretnje bolesnik niim ne smije sudjelovati u izvo enju
kretnje. Ispitiva uvrsti bolesnikov zglob i vrši kretnju. Zatim se promatra u kojem se opsegu
mogu raditi pasivne kretnje. Pri hipotoniji su kretnje ve eg opsega nego normalno. Npr.
ekstenzija u koljenu je mogu a i preko vodoravne linije. Tre i je nain provjeravanja
miši nog tonusa pokušaj njihanja udova koji slobodno vise. Ekstremitet koji je hipotonian
duže se njiše.
Povišen tonus može se javiti kao spastinost i rigidnost.
Spastinost se javlja kod lezija piramidnog sustava, a rigidnost kod ekstrapiramidnih lezija.
Kod spazma je tonus povišen pa je otpor pasivnoj kretnji pove an i tijekom pokušaja
ispitivaa da napravi kretnju sve je ve i dok napokon ne popusti i omlohavi se – ovo se zove
fenomen džepnog noži a. Pojaani su i miotatski refleksi. Oboje je znak lezije piramidnog
sustava. Nema atrofije uslijed denervacije, javlja se atrofija uslijed neaktivnosti. Pri leziji
gornjeg motoneurona javlja se spastina kljenut. Mogu se pojaviti i patološki refleksi –
Babinski i njegove modifikacije..
Rigiditet ukazuje na leziju ekstrapiramidnog sustava. Otpor pasivnoj kretnji je jednolian
tijekom cijele kretnje; kao da se savija olovna cijev ili voštana svije a. Kod rigora nema
patoloških refleksa. Ako uz rigiditet postoji i tremor (Parkinsonova bolest, npr.) pri savijanju
ispitiva ima osje aj kao da prelazi preko zupanika – fenomen zup anika.
KOORDINACIJA
Koordinacija je funkcija malog mozga. Središnji njegovi dijelovi koordiniraju trup – stajanje
i hodanje, a hemisfere koordiniraju ekstremitete. Astazija = nemogu nost stajanja.
Koordinacija u stajanju i hodanju ispituje se pomo u nekoliko testova:
Rombergov test: bolesnik postavi noge jednu uz drugu, ruke uz tijelo, zatvori oi. Ako
postoji lezija u središnjem dijelu malog mozga, bolesnik se ruši.
Hod po crti – tandemski hod: bolesnik hoda po zamišljenoj crti nogu pred nogu zatvorenih
oiju. Uredan je nalaz ako ne skre e.
Koordinacija udova
Gornji udovi:
pokus prst-nos: bolesnik treba zatvoriti oi, ispružiti ruku i vrškom kažiprsta pogoditi vrh
nosa. Ako postoji lezija cerebelarnih hemisfera bolesnik  e premašiti cilj. Osim što premaši,
može se tako er javiti:
- ataksija, kod koje se amplituda kažiprsta pove ava i zatim se smiri pred
nosom
- intencijski tremor koji prestaje kad se nasloni prst na nos. Patognomonian je
simptom multiple skleroze
- mioklonus – javljaju se trzaji pri kretanju ruke do nosa
test prst-nos-prst ispitiva a – bolesnik ima ispružene ruke, mora pogoditi svoj nos pa nakon
toga prst ispitivaa koji se pomie
Donji udovi
Test peta-koljeno: Petom bolesnik mora dotaknuti koljeno i zatim petu spustiti niz
potkoljenicu
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
Sposobnost vršenja brzih antagonistikih pokreta na rukama i nogama naziva se
dijadohokineza, a ispituje se slijede im kombinacijama pokreta:
- pronacija-supinacija
- udaranje dlanovima po natkoljenicama
- pomicanje prstiju kao da se svira klavir
Poreme aj se naziva adijadohokineza i kod njega ove kretnje nisu ni brze ni precizne.
Mali mozak automatski korigira voljnu radnju ako se promjene uvjeti u okolini.
Fenomen odskoka ili rebound fenomen: Bolesnik sjedi, ruka mu je flektirana u laktu prema
gore, šaka je stisnuta. Pacijentovu ruku ispitiva vue prema sebi, a pacijent prema svojoj
glavi. Ispitiva naglo otpusti bolesnikovu ruku, tada mali mozak zaustavi kretnju i sprijei da
ruka udari u glavu. Kod ošte enja malog mozga, bolesnikova ruka bi udarila u glavu i stoga
ispitiva svoju drugu ruku treba staviti izme u bolesnikove glave i ruke koju povlai da
sprijei mogu i udarac.
Hiperkineza je naziv za nevoljne pokrete koje ne možemo korigirati, javljaju se u patološkim
stanjima i uglavnom kod lezija ekstrapiramidnog sustava. Pojedini dijelovi ekstrapiramidnog
sustava su u ravnoteži i kod lezije se ta ravnoteža poremeti. Zdrave jezgre se oslobode
nadzora bolesne i nastaju patološki pokreti – hiperkineze.
Naješ a je hiperkineza tremor – oscilacija ekstremiteta oko srednjeg položaja. Nastaje
istodobnom kontrakcijom antagonistikih miši a – fleksora i ekstenzora. Amplituda može biti
fina, srednje jaka i gruba (kao mahanje krilima). Može biti lokaliziran na udovima, ali i na
glavi, usnama, trupu, što se naziva generalizirani tremor. Tremor se može javiti u mirovanju
(npr., kod Morbus Parkinson) ili je akcijski (javlja se tek u tijeku aktivne kretnje, npr. kad
bolesnik ispruži ruku.
Etiologija tremora je razliita:
- fiziološki tremor, npr. nakon teškog rada ili sportskog treninga
- esencijalni, familijarni, bez drugih simptoma
- aterosklerotski, senilni
- intoksikacijski, npr. kod alkoholiara
- tremor kod Parkinsonove bolesti (u mirovanju)
Chorea je druga hiperkineza. Oituje se kao nagla, iznenadna kontrakcija as na jednom, as
na drugom kraju ekstremiteta i to ometa aktivne radnje. Chorea minor naziv je za tzaje nogu,
izgleda kao ples te se i zove «ples svetog Vida». Mogu se trzaji tako er javiti na licu,
udovima, trupu.
Atetoza je naziv za crvolike, spore pokrete na distalnim dijelovima udova – prstima, šakama.
Kod lezije ekstrapiramidnog sustava i posljedine atetoze prsti poprime bizaran izgled i ovo je
stanje kontinuirano. Kod nekih se bolesnika kombiniraju atetoza i chorea.  esto se javlja kod
djece s infantilnom djejom paralizom.
Torzijska distonija je zavijanje, okretanje tijela. Povišen je tonus u odre enim skupinama
miši a i to se pomie na druge skupine miši a te se tijelo stalno uvija.
Miokloni trzaji – nagli pokret, trzaj koji nastaje zbog kontrakcije miši a ili skupine miši a.
Etiologija je razliita, može se raditi i o epileptikom napadaju.
Tik je stereotipna radnje, pokret. Etiologija je naješ e neurotska, a pokreti: podizanje
ramena, žmirkanje, spuštanje kapaka.  esto je kod djece i može promijeniti oblik svakih
nekoliko godina. To je prisilna radnja i ako je bolesnik pokuša zaustaviti osje a napetost.
Osim psihogenog, uzrok može biti i organski, npr.: letargijski encefalitis kojeg danas više
nema.
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
TROFIKA MIŠI A
Traže se znakovi atrofije miši a i kakve su – lokalizirane ili generalizirane. Kod lokaliziranih
radi se o leziji jednog živca, a kod generaliziranih o miši noj bolesti. Atrofija miši a ramenog
obrua prepoznaje se po odignutim lopaticama (scapula alata). Atrofija nadlaktice i pareza –
scapulohumeralna distrophia.
S atrofijom se može javiti i pseudohipertrofija kada hipertrofira vezivno i masno tkivo.
ISPITIVANJE TJELESNOG OSJETA
Traje dugo i traži se bolesnikova suradnja. Bolesnik mora biti opušten i odmoran te pri
svijesti. Ako je bolesnik u nesvijesti, i tu je mogu e djelomino ispitati, npr. reakciju na bolni
podražaj.
Ukoliko na emo poreme aj na površini tijela, moramo odrediti njegove granice.
Osjet dodira ispituje se komadi em vate na simetrinim mjestima na koži. Osjet mora biti
jednak obostrano simetrino, osim ako se na suprotnoj strani nalazi, npr. postoperativni
ožiljak. Oslabljen osjet dodira na jednoj strani naziva se hiperestezija, a ugašen – anestezija.
Bolesnik može osje ati parestezije a da ga mi ne diramo. To je subjektivni osje aj. Disestezija
je poreme aj kod kojeg bolesnik jedan podražaj doživljava drugaije, npr. dodir osje a kao
bol.
Osjet boli ispituje se oštrom iglom jer je važno da bolesnik osjeti bol, a ne pritisak prilikom
uboda. Ispituju se simetrina mjesta, susjedni dermatomi. Granice me u dermatomima nisu
oštre nego postoji zona prijelaza izme u zone u kojoj se ništa ne osje a i one u kojoj se
osje a.
Hipalgezija je smanjen osjet boli. Analgezija je nedostatak osjeta boli.
Bitno je odrediti segmentalni ispad osjeta (dermatom).
Osjet temperature ispituje se pomo u dvije epruvete; u jednoj je jasno hladna , a u drugoj
jasno topla voda. Termohipestezija je oslabljen osjet temperature, a termoanestezija ugašen
osjet.
Ispitivanje dubokog osjeta: kinestezija, duboka bol, vibracija
Kinestezija (osje aj za položaj i pokret) obino se ispituje na prstima ruke i noge. Prst se
uhvati i pomakne nekoliko stupnjeva prema gore ili prema dolje. Bolesnik koji sjedi ili leži
zatvorenih oiju treba prepoznati pokret od 3 stupnja pa naviše i re i u kojem je smjeru pokret
napravljen. Bolesniku se kaže da opiše kretnju kao gore-dolje ili da ponovi istu kretnju na
drugoj ruci.
Duboka bol ispituje se štipanjem tetive ili miši a.
Osjet vibracije (palestezije) ispituje se pomo u neurološke glazbene viljuške tamo gdje je kost
ispod kože. Bolesnika ne smijemo pritom sugestivno pitati osje a li vibraciju nego što osje a.
Ispitivanje složenih osjetnih funkcija
Diskriminacija – bolesnik mora prepoznati dva podražaja kao odvojene podražaje. Zbog
koliine receptora, koža je drugaija na raznim mjestima po tijelu tko da  e se na jagodicama
prstiju dva uboda igle udaljena 2-3 mm registrirati kao dva uboda, a ne jedan, na dorzumu
šake je ta minimalna udaljenost 2-3 cm, a na le ima 6-7 cm. Ukoliko je udaljenost na kojoj se
podražaji zamje uju kao odvojeni 2 do 3 puta ve a od normalne to je patološki nalaz. Ukazuje
na leziju podruja iza postcentralne vijuge.
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
Grafestezija je prepoznavanje pisanja po koži. Obino se pišu brojevi ili slova po dlanu, a
bolesnik ima zatvorene oi te tražimo da imenuje ono što smo napisali. Pri tome treba voditi
rauna o tome je li pacijent pismen.
Stereognozija je sposobnost prepoznavanja predmeta opipom. Poreme aj se naziva
asterognozija.
Bilateralno simultano podraživanje je obostrano istovremeno podraživanje simetrinih mjesta.
Podražaj (npr. dodir) zadajemo najprije na jednoj strani pa na drugoj te na obje zajedno i
istovremeno. Ukoliko bolesnik na obostrano podraživanje javlja podražaj samo na jednoj
strani, rije je o brisanju, senzornoj ekstinkciji. Poreme aj se nalazi na strani suprotno od
ispada osjeta.
Ispad osjeta se mora tono ograniiti te na temelju toga zakljuiti lokalizaciju, a ponekad nam
lokalizacija otkriva i uzrok.
Npr. ispad osjeta na podlakticama i potkoljenicama javlja se kod dijabetike i alkoholne
neuropatije. Ispad u obliku jaha ih hlaa ukazuje na sy. caudae equinae.. Ispad dubokog osjeta
u obliku arapa i rukavica ukazuje na poreme aj u le noj moždini, stražnjim funikulima, npr.
kod funikularne mijeloze. Uzrokuje ju deficit vitamina B12. Osim perniciozne anemije i ovaj
je poreme aj dio klinike slike kod deficita tog vitamina.
Ako je poreme en osjet bola i temperature sternalno i na rukama, to ukazuje na ošte enje
spinotalamikog puta i jedan od uzroka je siringomijelija. Kod siringomijelije se javljaju
šupljine u le noj moždini. Šupljine tijekom života rastu i komprimiraju tractus
spinothalamicus. Zbog nemogu nosti osje anja boli i temperature este su mutilacije na
udovima kod ovih bolesnika.
Brown – Sequard sindrom nastaje presijecanjem polovine kralježnine moždine. U visini
ozljede je sav osjet ugašen. Na istoj strani distalno od lezije postoji gubitak dubokog osjeta, a
na suprotnoj ispad površinskog osjeta. Obino je uzrok presijecanja metak, hladno oružje ili
tumor u poetnoj fazi.
Ukoliko postoji ispad složenog osjeta u polovici tijela, ošte enje se nalazi u suprotnoj
asocijativnoj areji.
Walenbergov sindrom je okluzija a. Cerebellaris inf. post. što se oituje gubitkom boli i
temperature. Na strani okluzije nalazi se ispad osjeta na licu, a na suprotnoj strani je ispad
osjeta na ostatku tijela.
REFLEKSI
Monosinaptiki:
- mandibularni
- brahioradijalni
- bicepsov
- tricepsov
- patelarni
- Ahilov
- Rosolimov
Površinski:
- kornealni
- mekog nepca
- trbušni gornji
- trbušni srednji
- trbušni donji
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
- kremasterov
- plantarni
- babinskijev
Monosinaptiki refleksi služe za održavanje tonusa muskulature.
Refleksi se na gornjim udovima fiziološki teže dobiju. Difuzno i simetrino oslabljeni refleksi
na gornjim udovima nisu patološki.
Kod monosinaptikog refleksa podražaj je istezanje, a reakcija kontrakcija. Ispituje se
perkusijskim eki em. Dio tijela koji se ispituje mora biti razodjeven, odnosno otkriven.
Bolesnik treba biti relaksiran i imati lagani tonus miši a za izazivanje refleksa. Bitan je i
me usobni položaj ekstremiteta. Ako je bolesnik previše opušten kažemo mu da uhvati svoje
šake ispred prsa i da ih rasteže (Jendrassikov hvat) ili da snažno stisne zube. Na taj nain se
pove a tonus.
Poreme aji površinskih refleksa su: arefleksija i hiporefleksija.
Poreme aji dubokih refleksa su; arefleksija, hiporefleksija i hiperrefleksija.
Pri ispitivanju je važno uoiti postojanje eventualne asimetrije.
Miotatski su refleksi parni, osim mandibularnog.
Refleks massetera – usta su poluotvorena, ispitiva stavi svoj palac na bradu pacijenta te udari
perkusijskim eki em po svom noktu i kao reakcija nastaje trzaj mandibule. Ako ga nema ili
je slab, to je normalan nalaz. Patološki je kad je izrazito jak i ukazuje na obostranu leziju
kortkobulbarnog puta (gornjeg motoneurona).
Refleks bicepsa – bolesnik sjedi, nadlaktice i podlaktice su savijene u kut od 90 stupnjeva i
naslonjene na noge. Ispitiva napipa tetivu bicepsa te udari po svom noktu iznad nje nakon
ega nastaje trzaj podlaktice. Ako bolesnik leži, ruke su na prstima.
Refleks brahioradijalisa – udarac na donju tre inu radijusa ili na procesuss styloideus radii i
nastaje fleksija podlaktice i supinacija šake.
Refleks tricepsa – udarac iznad olekranona i kontrahiraju se miši i nadlaktice.
Noge:
Patelarni refleks – Bolesnik sjedi, cijelo stopalo je na podu, ne smije biti noga preko noge.
Lijevu ruku naslonimo na natkoljenicu da osjetimo kontrakciju i desnom rukom udarimo
ispod patele. Kod bolesnika koji leži pete su naslonjene na podlogu, mi odignemo obje noge
pod pravim kutom i onda udarimo po tetivi.
Ahilov refleks – kod bolesnika koji leži se noga prebaci preko noge, rukom radimo laganu
dorzalnu fleksiju stopala da bi nategnuli tetivu pa nakon toga udarimo neurološkim eki em
po Ahilovoj tetivi.. Bolesnik može i kleknuti na stolicu, pri emu mi držimo stopalo,
nategnemo tetivu i udarimo. To je refleks tricepsa sure.
Rossolimov refleks – bolesnik leži, udarimo plosnatom stranom eki a po plantarnoj strani
prstiju i flektiraju se 4 prsta. Ako bolesnik ima refleks na obje strane ili je obostrano odsutan,
to je normalno. Ako je na jednoj strani pojaan ili se izaziva samo na jednoj strani, to upu uje
na leziju kortikospinalnog puta.
Miotatski refleksi mogu biti jako pojaani kod lezija piramidnog sustava, sve do klonusa.
Klonus = kad rastegnemo miši javljaju se miši ne kontrakcije dok god držimo miši
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
rastegnutim. To je siguran znak lezije piramidnog sustava. Postoji i subklonus kod kojeg
nakon rastezanja miši a kontrakcije se dogode samo par puta i nakon toga prestanu.
Subklonus može biti znak ošte enja piramidnog puta, ali se može javiti i kod zdravih ljudi.
Površinski refleksi:
Kornealni refleks – bolesnik gleda na jednu stranu, a mi na drugoj strani vatom dodirnemo
rub korneje i kontrahira se miši – bolesnik zatvara oko. Aferentni dio ide preko n.
ophtalmicusa, eferentni preko n. facijalisa. Ako je na jednoj strani lediran ili ugašen, ukazuje
na ošte enje n. ophtalmicusa te na duboku komu (ovo je refleks koji se zadnji gasi).
Konjunktivalni refleks – podraživanjem konjunktive vatom
Refleks mekog nepca – vatom dotaknemo jednu stranu te se javlja podizanje uvule kao
rezultat kontrakcije miši a. Ukazuje na defekt 9. i 10. moždanog živca.
Trbušni refleksi – ispitujemo ih iglom ili šibicom koje povlaimo po goloj koži:
- gornji – ispituje se povlaenjem igle paralelno s rebrenim lukom, desno i lijevo
te gledamo postoji li asimetrija. Potez mora biti brz i uvijek od lateralno prema
medijalno.
- Srednji – u visini pupka, pozitivan je refleks kada se miši nom kontrakcijom
pupak povlai u ispitivanu stranu
- Donji – paralelno s lig. inguinale
Trbušna arefleksija je patognomonina za multiplu sklerozu, to je rani znak te bolesti.
Trb. refleksi su oslabljeni ili ugašeni na strani piramidne lezije. Odsutni su kod graviditeta i
multipara.
Kremasterni refleks – ispituje se kod muškaraca, oštrim predmetom se povlai po koži
unutarnje strane bedara, odozgo prema dolje, i slijedi podizanje testisa na toj strani. Kod
piramidne lezije je refleks oslabljen ili ugašen na bolesnoj strani.
Plantarni refleks – tupom iglom povlaimo po stopalu od straga prema naprijed uz vanjski rub
stopala, vrlo polako, i onda zavijemo prema palcu – reakcija je fleksija prstiju.
Babinskijev refleks – odgovara na isti podražaj kao i plantarni refleks, ali je reakcija dorzalna
fleksija palca i lepezasto širenje ostalih prstiju. Ovaj je refleks SIGURAN znak piramidne
lezije. Pozitivan je i ako se javi samo dio – dorzalna fleksija palca ili lepezasto širenje prstiju.
Modifikacije refleksa Babinskog – odgovor je uvijek isti, ali postoje razliiti naini na koje se
refleks može izazvati. Postoji oko 200 modifikacija, u praksi se koriste 3-4.
Chaddock modifikacija – iglom se povue po koži oko maleola fibule odozgo prema dolje
polagano, odgovor je isti kao kod refleksa Babinskog.
Gordonov refleks – stisnemo muskulaturu lista i javi se tipian odgovor.
Oppenheimov refleks – naslonimo palac na unutarnju stranu tibije, a ostale prste vani te vrsto
stisnemo i guramo prema dolje; odgovor je dorzalna fleksija palca i lepezasto širenje ostalih
prstiju.
Bingov refleks – iglom bockamo dorzum stopala i javlja se tipina reakcija.
Kod djece je do druge godine normalan refleks Babinskog. On se javlja i u dubokoj komi.
www.medicina.hr
ELEKTROENCEFALOGRAFIJA
EEG (elektroencefalografija) je metoda registracije biološkim moždanih potencijala.
To je neinvazivna dijagnostika metoda kojom se preko lubanje registriraju promjene
spontane aktivnosti mozga. EEG je najsigurnije dg. sredstvo za dijagnozu epilepsija.
Ve ina aktivnosti koje registriramo je zbir aktivnosti neurona moždane kore, ali i drugih
struktura.
Prije su se radili vertebrogram, kraniogram, EEG i analiza likvora jer su jedino te metode
postojale. Uvo enjem novih metoda sužavala se njihova primjena tako da se EEG danas
koristi mnogo manje nego prije.
Izumitelj EEGa je Hans Berger (1931-1934) koji je prikazao spore valove iznad tumora
mozga te alfa-valove. Njegov je rad priznat tek nakon drugog svjetskog rata jer se smatralo da
je rije o artefaktu.
Osnovni elementi aparature:
- elektrode za registriranje potencijala
- pretpojaala i pojaala za svaki kanal jer se radi o slabim biološkim signalima
te ih se pojaava 10 000 puta
- procesorska jedinica za obradu signala, upotrebljava se digitalna tehnologija te
se dobivenim signalom može manipulirati i dodatno ga obraditi
- izlazna jedinica (monitor, pisa)
Izgled (volumen)aparata se vremenom mijenja (smanjuje se).
Kanal je signal registriran izme u dvije toke (elektrode) na lubanji. Razlika napona izme u
dvije toke dobije se kao sinusoidna krivulja zbog stalne oscilacije napona. Minimum je 8
kanala, obino ih je 12 – 32. Teoretski ih se može staviti i 128, ali bi to bilo teško.
Montaža je me usobni odnos elektroda prikazan u jednom dijelu snimka. To se ne premješta
na glavi nego aparat mijenja odnose.
Tehnike osnove EEG-a:
Povezivanje elektroda:
1. Bipolarno – razlika potencijala izme u susjednih elektroda na oglavini. Promjenom
me usobnih odnosa izme u elektroda mijenjaju se i «montaže»
2. Referentno (unipolarno) – razlika potencijala izme u elektroda i tzv. indiferentne
elektrode, npr. na uški.
Obino se rabi 16 elektroda po me unarodnom sustavu koji se naziva 10-20. Elektrode
moraju biti jednako udaljene jedna od druge. Na glavu se obino stavi gumena kapa ili mreža
koja olakšava postavljanje elektroda.
Odre ene aktivnosti u mozgu se mogu pobuditi ako se daju bljeskovi svjetla – fotostimulator.
Netko može doživjeti pritom i epilepsiju provociran bljeskovima svjetla (stroboskop, TV,
kino) i to je tzv. fotosenzitivna epilepsija.
Dvije su vrste elektroda – kolodijske koje se lijepe gelom i srebro-kloridne koje su
reverzibilne, drže se u otopini i lijepe se spužvicama.
EEG za pacijente nije neugodan. Bolesnik leži u polusjede em položaju, neškodljiva je i
bezbolna.

Veselin.Medenica

  • Administrator
  • *****
  • Posts: 975
    • Masaza Beograd
NEUROLOGIJA - ukratko - www.medicina.hr
« Reply #2 on: May 14, 2004, 02:01:34 PM »
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
EEG ritmovi i aktivnosti
EEG aktivnost organizira se u odre ene vrste aktivnosti koje smo iskustveno razvrstali u
patološke i fiziološke. EEG je izrazito ovisan o dobi i ono što je u jednoj dobi patološki, u
drugoj je normalan nalaz.
Alfa valovi – bolesnik je budan, relaksiran, leži, zatvorenih je oiju, nema nikakvih podražaja
jer je prostorija izolirana
Beta valovi – budno stanje kad bolesnik, npr., otvori oi; kad primi neki podražaj, ovo je
desinhronizirana aktivnost.
Delta – uvjetno patološka aktivnost
Theta – uvijek patološka u budnom stanju
Šiljak je nagla promjena voltaže viša od 100 mikrovolti, a kra a od 30 sekundi.
Osnovne EEG aktivnosti (ritmovi):
- a: 8-13 Hz, 50-100 mV (budno stanje, relaksacija, zatiljno najbolje uoljivi)
- b: 14 – 30 Hz, <30 mV (budno stanje, aktivacija, frontalno najbolje uoljiv)
- theta: 4-17 Hz, >80 mV (uvjetno patološki, sljepoono najbolje uoljiv). Može
se javiti u djejoj dobi. Razliit je jer je sljepooni cortex drugaije gra en, to
je 6-slojni neocortex. Zato se ograniena simetrina aktivnost prihva a kao
zdrava.
- d: <4 Hz, >100 mV (uvijek patološki osim u spavanju)
Snimanje obino traje 30 minuta.
EEG mapping – je topografski prikaz rasporeda prema voltaži signala (prema bojama). Prema
bojama se može napraviti i raspored frekvencija.
Dinamiko EEG mapiranje (3D) prikazuje promjene voltaže ili frekvencije u vremenu.
Patološke aktivnosti u EEGu
Šiljak – spori val kompleks – ukazuje na petit mal, to je specifina promjena.
Polišiljak – spori val kompleks – ukazuje na maligni oblik epilepsija, javlja se u
paroksizmima.
Trifazini valovi – ukazuju na hepatiku encefalopatiju.
Artefakti u EEGu
- Artefakt pulsa i EKGa
- Artefakt znojenja
- Artefakt pokreta ruke
- Artefakt pokreta elektrode
Artefakti mogu biti biološki i artificijelni.
Biološki su: znojenje (Galvanski refleks) i stiskanje zubi(dobije se EMG)
Artificijelni (vanjski) nastaju zbog struje, neelektrostatinog poda, ako netko stalno prolazi ili
razgovara.
Mogu se ugraditi filtri koji eliminiraju odre ene artefakte.
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
initelji koji ograni avaju mogu nosti EEG-a:
- najve i dio moždane kore se nalazi u sulkusima i samo je djelomino dostupan
- podruje inzule je nedostupno registraciji
- aktivnost bazalnih dijelova kore nije obuhva ena standardnom registracijom
(frontotemporalno). Ovo se može izmjeriti INVAZIVNIM EEG-om,
elektrodama u obliku igle
- Patološke aktivnosti ne moraju nužno biti izražene u vrijeme registriranja
EEG-a pa se tome doskoi holterskom metodom
- Biološke varijabilnost EEG-a
- Tehniki (fizikalni) i biološki artefakti, npr. tremor
Kod cjelodnevnog mjerenja se na glavu stavi 8 – 12 elektroda.
Telemetrija – bolesniku se na glavu stavi «šljem» i o se kre e, a mi ga pratimo.
U 5% populacije patološka aktivnost može biti dominantna i imati fiziološku narav. Ti ljudi
mogu imati niži epileptiki prag, ali nisu nikad dobili dovoljan podražaj za epilepsiju. Kad bi ,
npr., dobili visoku temperaturu (42°C) vjerojatno bi dobili epi – napadaj.
Indikacije za EEG:
- epilepsija – radi se bar jednom, a po mogu nosti i više EEG-a zbog faktora
vremena
- gubici svijesti, posebno nejasne etiologije – jer je snimanje ugodno, brzbolno i
jeftino
- upalne bolesti SŽS-a kod kojeg vidimo stupanj ošte enja, pratimo oporavak te
se postavlja indikacija za terapiju antikonvulzivima
- sva stanja s poreme ajima svijesti
- poreme aji spavanja i održavanja budnosti (u zapadnom svijetu 25 – 30% ljudi
pati od ovog poreme aja. Pretraga se naziva somnografija i obino se uz 12
kanala registriraju EEG potencijali, a osim toga i EKG, nistagmogram,
elektropletizmogram, disanje i EMG)
Patološke promjene u EEG-a:
1. Specifine:
a) paroksizmalne (iznenadne promjene osnovne EEG aktivnosti)
·  šiljak
·  šiljak – spori val kompleks
·  polišiljak – spori val kompleks
b) neparoksizmalne (nepravilni spori valovi i polimorfna spora
aktivnost)
2. Nespecifine
- asimetrija osnovne EEG aktivnosti
- povišenje voltaže a ili b valova
- spora aktivnost u ogranienom podruju
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
Specifi ne EEG metode
1. Aktivacijske metode
·  hiperventilacija 3 minute na kraju snimanja uzrokuje alkalozu koja može
isprovocirati epi
·  fotostimulacija – pobu uje fenomen drivinga
·  farmakološka stimulacija – to se danas izbjegava, prije su se davali
centralni analeptici i alkohol
1. elektrokortikografija – pri operaciji za definiranje dubine pzlijede ili poreme aja
2. cjelodnevno EEG monitoriranje
3. Telemetrija
4. EEG videografija – bolesnika cijelu no snima EEG i videokamera što je važno kod
nokturnih epilepsija, psihogenih epilepsija (epi koja se pokazuje teža nego što jest
zbog konverzivne neuroze pa se podiže razina lijekova i obino završi intoksikacijom.
U napadaju kod ovakve epilepsije nema odgovaraju ih EEG promjena).
Izgled EEG-a ovisan je o:
- životnoj dobi (maturaciju mozga prati i EEG maturacija)
- stanju svijesti (na snimci se mora naznaiti je li ispitanik budan i pri svijesti ili
nije, tako er se teeba naznaiti sve što bolesnik radi – otvara oi, žvae,
spava…)
- farmakološkim initeljima, npr. kod ispitanika koji uzimaju barbiturate
dominiraju b valovi pa se na snimci trebaju napistai lijekovi koje bolesnik
uzima
- metabolikim promjenama (npr. glikemiji, bolesnik mora nešto pojesti)
- psihološkom stanju bolesnika, npr. anksioznost
- tjelesnim funkcijama (glad, umor)
Prije snimanja bolesnika treba upozoriti da:
- opere kosu
- ne stavlja lak za kosu
- isprazni mokra ni mjehur
- nešto pojede
Kod ljudi bez kose eš i su artefakti.
Promjene EEG-a tijekom spavanja:
- bu enje: budnost i relaksacija uz zatvorene oi
- REM spavanje
- Ne REM spavanje; 4 stupnja
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
NEUROMIŠI NE BOLESTI I EMG
Neuromiši ne bolesti su oboljenja funkcije i strukture motorne jedinice.
Motorna jedinica sastoji se od živanog dijela (motoneuron) i motornog. Ova su dva dijela
spojena u neuromuskularnoj spojnici. U bilo kojem dijelu motorne jedinice može biti uzrok
NM bolesti.
Kvocijent inervacije je broj miši nih vlakana koji pripada pojedinom motoneuronu. Može
biti svega nekoliko miš. vlakana do nekoliko stotina ili tisu a. Taj broj ovisi o funkciji miši a
– što je miši brži i precizniji manji je kvocijent inervacije. Kod miši a s dužim i statikim
radom (kao što su m. gastrocnemius ili m. quadriceps) ima ih i po nekoliko tisu a.
EMG (elektromiografija) je tehnika kojom se akcijski potencijali motorne jedinice mogu
prikazati i registrirati, a time i analizirati. To je najvažnija metoda u ispitivanju neuromiši nih
bolesti.
EMG može kazati:
1. da li je miši patološki promjenjem, tj. da li bolesnik simulira
2. na kojem dijelu motorne jedinice se nalazi oboljnje
3. kakva je kvaliteta oboljanje – pojedinano, akutno, kronino, progredijentno,
reinervacija…
EMG ne može otkriti etiologiju bolesti, ali je znaajan pri postavljanju dijagnoze. Bitna je
klinika slika koja zajedno s EMG nalazom može precizirati bolest.
Akcijski potencijal je glavno elektriko zbivanje koje se dobije prilikom kontrakcije motorne
jedinice (zbroj kontrakcija svih miši nih vlakana). Sva miši na vlakna jedne motorne jedinice
se sinkrono ili gotovo sinkrono kontrahiraju. Asinkronija je patološka pojava. Sve motorne
jedinice kontrahiraju se asinkrono da bi se dobila glatko a pokreta, ali miši na vlakna
pojedine motorne jedinice se uvijek kontrahiraju sinkrono.
Poetak akcijskog potencijala je ona toka gdje akcijski potencijal napušta izoelektrinu
liniju, a kraj kad se opet vra a na nju. Pri sinkronim reakcijama dobije se monofazijski ili
bifazijski akcijski potencijal. Visina akcijskog potencijala mjeri se od vrška do vrška,
izraunava se u mV i mV. Širinu potencijala raunamo u ms. Akcijskom potencijalu se gleda
širina, visina i oblik. Širina i visina ovise u prvom redu o kvocijentu inervacije (manji broj
miši nih vlakana daje manju visinu i širinu), dok oblik ovisi o sihkronizaciji – redoslijedu
pristizanja informacija.
Polifazijski akcijski potencijal ima više faza te faze nazivamo oblik te ovisi o sinkronizaciji
kontrakcije miš. vlakana. Promatra se i broj akcijskih potencijala.
Visina, širina i oblik daju svoj specifian zvuk, što su ve i – dublji je ton; manji – viši ton.
Polifazija daje visoke, kratke tonove.
Broj akcijskih potencijala na osciloskopu naziva se inervacijski uzorak. On ovisi o broju
angažiranih motornih jedinica u kontrakciji:
1. denervacija – elektrina tišina – impuls nije došao od cortexa do miši a
2. uzorak jednog ili pojedinanih miši nih potencijala – Snaga angažiranih motornih
jedinica ne mora biti proporcionalna razvoju grube motorike snage. Kod neuropatija i
radikularnih sindroma mogu biti angažirane 1-2 jedinice i da je motorna snaga uredna;
kod distrofija su sve angažirane i nema snage.
3. Intermedijarni inervacijski uzorak – dobar ali prorije en
4. Interferiraju i inervacijski uzorak – ne možemo razdvojiti pojedine motorne jedinice
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
Kod radikularnih i perifernih oboljenja nastaje propadanje motornih jedinica. One su
me usobno prepletene poput šahovske ploe ili mozaika. Kod propadanja ne propadnu sve
motorne jedinice jer preživjeli motoneuroni šalju svoje živane produljke u sada slobodna i
neinervirana miši na vlakna. Broj motornih jedinica se smanjuje, ali se zbog novonastale
prostorne kompenzacije stvaraju gigantski potencijali i kvocijent inervacije se enormno
pove a.
Polifazijski akcijski potencijal je širok i visok.
Kompenzacija osim ove prostorne može biti i vremenska. Ne može se posti e snaga kao prije
pa  e se ta velika motorna jedinica više puta kontrahirati i imati  e visoku frekvenciju
izbijanja. Suprotno je kod miopatija kod kojih se stvara enorman broj malih motornih jedinica
i tu  e postojati interferiraju i uzorak.
Ubadanjem elektrode u relaksirani miši dobijemo el. tišinu jer se miši ne kontrahira.
Postojanje aktivnosti u relaksiranom miši u nazivamo spontana aktivnost koja može biti:
1. fibrilacije – kontrakcije pojedinanih miši nih vlakana
2. fascikulacije – kontrakcije više miš. vlakana ili cijele motorne jedinice
Njih uzrokuju akutni procesi. Naješ i su uzroci denervacija i promjena humoralne
okoline jer su miši na vlakna jako osjetljiva na promjena, naroito u koncentraciji Mg, K, Ca.
3. Pozitivni denervacijski valovi – ukazuju na chr. denervacijski proces
4. Miokimije – kontrakcije više miši nih grupa
Prolaženjem miši ne elektrode kroz miši može se javiti visokofrekventna ponavljaju a
aktivnost koja je vrsta spontane aktivnosti, a nastaje zbog uništavanja motornih vlakana
Spontane aktivnosti kod ishemije:
Imaju karakteristike akc. potencijala fibrilarnog oblika.
1. dipleti – 2 akc. potencijala
2. tripleti – 3 akc. potencijala
3. multipleti – više njih, ali izbijaju iz jednog centra kao da bubnjaju
ELEKTRONEUROGRAFIJA
Elektroneurografija (ENG) je metoda kojom se mjeri brzina provo enja motornih i senzornih
vlakana. Ponekad se mora tono utvrditi gdje se nalazi povreda. Obino se koriste iglene
elektrode.
Npr. za m. oponens policis koji je inerviran od n. medianusa prva je toka ispitivanja iznad
karpalnog kanala i nakon toga sulcus bicepsa brachii. Poznato je vrijeme koje je potrebno
impulsu da doputuje od jedne do druge toke. Ako nam je poznata razlika u vremenu izme u
te dvije toke i duljina izme u njih, lako možemo izraunati brzinu provodljivosti (v=s/t).
Praktino ne postoji živac koji se ne može ispitati, samo je potrebno vrijeme i dobra tehnika.
Osnovna karakteristika koja mijenja brzinu provodljivosi živanih vlakana je postojanje ili ne
postojanje živanih ovojnica – Schwanove i mijelinske. Tanka vlakna sporo provode
promjene naboja membrane (akc. potencijal), kondukcijski – 12-25 m/s.
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
Debela mijelinizirana vlakna podražaje provode brzo, saltatorno (skokovito), s jednog
Ranvierovog suženja na drugo. Brzina je 45 m/s i više.
Usporenje brzine provodljivosti može nastati zbog:
1. Demijelinizacije – jer skokovito provo enje prelazi u kondukcijsko
2. Remijelinizacije – Ranvierova su sužeja previše blizu pa je potrebno puno malih
skokova
3. Gubitak aksona s brzim provo enjem
Osim eferentnog mogu e je i aferentno (senzorno) mjerenje.
Kod usporenja (bloka) motorne provodljivosti potrebna je jaa struja za izazivanje podražaja i
duže vrijeme za izazivanje akcijskog potencijala.
Može se upotrijebiti niz toaka te mjeriti plurisegmentno brzinu provo enja.
CEREBROVASKULARNE BOLESTI
Naješ a je bolest CVI – cerebrovaskularni inzult, koji se još naziva i CVA –
cerebrovaskularni akcident, apoplexia cerebri – moždana kap.
Cerebrovaskularni inzult je akutna ili subakutna pojava neuroloških simptoma
uzrokovana poreme ajima arterijske cirkulacije mozga.  esta je bolest i nalazi se na tre em
mjestu uzroka mortaliteta.
Naješ i uzroci smrti (SAD, UK):
1. srane bolesti – 37.8%
2. maligni tm. – 20.4%
3. CVI – 9.6%
Oko polovice preživjelih ostaje trajno onesposobljeno i zbog toga ova bolest ima i socijalnu
dimenziju.
Incidencija (broj novih sluajeva na 100000 stanovnika u godinu dana): 150 – 200
Mozak je krvlju opskrbljen iz dva sustava:
- a. carotis int. – prednja cirkulacija za 2/3 mozga
- a. vertebralis – stražnja cirkulacija za 1/3 mozga
Bazilarni separatizam – krv iz lijeve i desne a. vertebralis se u a. bazilaris uglavnom ne miješa
nego skre e u odgovaraju e ogranke na svojoj strani.
U anastomozama normalno nema protoka. Protok i anastomoze se otvaraju kad nastane
okluzija.
Anastomoze:
- circulus Willisi
- a. ophtalmica – vaza s a. carotis ext.
- Zab+vršne grane a. cerebri ant, med. i post., što omogu uje dobru opskrbu
podrujima na granici dvaju arterija. Ta se podruja nazivaju posljednja livada
– zalijevaju se s obje strane.
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
Kod hipertenzije nastaje intraarteriolarna skleroza koja vodi ka rupturi i hemoragiji te je stoga
važan faktor rizika.
Pijalne anastomoze su anastomoze tre eg stuonja izme u a. cerebri med. i post.
Faktori rizika u nastanku cerebrovaskularne bolesti:
1. hipertenzija – pove an je rizik od CVI 4-8 puta u odnosu na normotenzivne osobe iste
dobi
2. bolesti srca – sve koje dovode do otežanog sustavnog protoka ili kod kojih se stvaraju
trombi u atrijima, npr: fibrilacija atrija, mitralna stenoza, anomalije sranih zalistaka,
dekompenzirano srce,…
3. hiperlipoproteinemije – ishemijski oblik CVI
4. diabetes mellitus
5. hiperkoagulabilnost
6. povišena tjelesna težina, osobito ako je povezana s nedovoljnom tjelesnom aktivnoš u
7. pušenje – znaajnije kod bolesti koronarki
8. hiperuricemija
9. genetska predispozicija za vaskularne bolesti
10. nain života – pretjerana konzumacija ugljikohidrata, alkohola (ve uestalost i
smrtnost)
11. psihiki i fiziki stres
12. oralni kontraceptivi
13. migrena – prvi je dio migrenske atake uzrokovan ishemijom i lokalnom
vazokonstrikcijom koja ako dugo traje može dovesti do CVI
14. meteorološke promjene – incidencija je ve a u dane bez fronte
KLASIFIKACIJA
Patološko – anatomska klasifikacija CVI:
1. Ishemijski inzult – nastaje zbog stenoze ili okluzije – zbog prekida cirkulacije i
nastankom infarkta (encefalomalacije) distalno od okluzije. To se može dogoditi na
cerebralnim ili precerebralnim (ekstracerebralnim) arterijama
a) tromboza – uslijed stenoze ili okluzije cerebralnih ili precerebralnih arterija
b) embolija – iz podruja op e cirkulacije, velikih krvnih žila
2. Intracerebralna hemoragija – masivni hipertenzivni cerebralni hematom, obino
poga a male arterije koje podliježu arteriolosklerozi i zatim rupturi
3. Primarna subarahnoidalna hemoragija (SAH) – naziva se primarna ili spontana zbog
toga što nije traumatska. Uzrok je kongenitalna malformacija – ruptura aneurizme ili
AV angioma. Uzrok se nekad uop e ne utvrdi. Subarahnoidalno – izme u pije i
arahnoideje u likvorskom prostoru pa je likvor krvav. Nema žarišnih ispada jer je
proces izvan mozga, u ovojnicama.
Klasfikacija na osnovi stadija bolesti (klinike slike bolesnika):
1. TIA (tranzitorna ishemijska ataka)
2. RIND (reverzibilni ishemijski neurološki deficit)
3. Inzult u razvoju («stroke in evolution»)
4. dovršeni inzult («completed stroke»)
85% sluajeva inzulta su ishemijski
15% su hemoragijski
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
Smrtnost i kl. slika teži su kod hemoragijskog oblika, kod njega je tako er životna prognoza
lošija, ali je kod preživjelih prognoza sanacije i oporavka bolja jer se hematom resorbira, a
kod ishemijskog oblika trajno ostaje ožiljak.
CVI se kod M i Ž javlja otprilike podjednako u srednjoj i starijoj dobi dok su u mla oj dobi
rijetki – uzrok obino bude neka srana greška ili hematološka bolest.
Naješ i je uzrok ateroskleroza. Ona zahva a precerebralne krvne žile vrata i velike krvne žile
mozga. Arterioloskleroza uzrokovana je hipertenzijom i takve su arteriole podložne rupturi i
pojavi cerebralne hemoragije.
Rijetki uzroci su:
- arteritisi
- poreme aj koagulacije
- pojaana viskoznost krvi (policitemija)
TIA
Angina pectoris je predznak infarkta srca isto kao što je TIA predznak CVI-ja.
W. S. Fields, 1981.
TIA je nagla pojava neurološkog deficita koji traje odre eno vrijeme i prolazi bez terapije i
bez ikakvih ostataka. Traje 10 – 15 minuta, do najduže 24 h. Tipino je za TIA da se
ponavljaju i to uvijek u istom obliku kod jednog bolesnika. Na mozgu nema promjena jer
kratko traje. CT pretraga mozga je uredna.
TIA je vjesnik kasnijih težih oblika moždanog udara. 50% bolesnika koji imaju TIA kasnije
na istom podruju dožive CVI težih oblika. Zato je TIA stanje i doba kada treba preventivno
djelovati.
Etiologija:
- mikroembolije – glavna hipoteza; dolazi do otkidanja mikroembolusa i
opstrukcije arteriole te nastaje lokalna ishemija. Može potjecati iz
egzulceriranog aterosklerotskog plaka koji se nalazi na bifurkaciji karotida ili
na vertebralki. To su predilekcijska mjesta. Rijetko je iz podruja srca jer bi u
tom sluaju išao na druga mjesta, a ne uvijek na isto te bi zaepio neku veliku
krvnu žilu.
- Hemodinamska hipoteza – ako postoji stenoza i krvni je tlak dovoljno visok,
kod sustavnog zastoja (pad sistemnog tlaka ili kompresija izvana – osteofiti,
tlak)  e do i do smanjenog protoka
Rijetki uzroci : embolus iz srca, spazam.
Klinika slika
Ovisi o mjestu poreme aja, radi li se o prednjoj ili stražnjoj cirkulaciji.  eš e su poreme aji u
prednjoj.
Simptomi pogo enosti prednje cirkulacije: pokazuju simptome pogo enosti jedne moždane
hemisfere – na suprotnoj strani tijela se javlja hemiplegija ili hemipareza, prolazna afazija,
smetnje osjeta, centralna pareza facijalisa, prolazna sljepo a na jednoj strani zbog okluzije a.
ophtalmica (amaurosis fugax), prolazni gubitak svijesti, bol,…
Vertebrobazilarno podruje (simptomi pogo enosti moždanog debla, malog mozga,
okcipitalnog režnja) – vrtoglavica, munina, povra anje, hod pijanca (ataksija), ispadi osjeta
bilateralno i križano, pareze i paralize razliitog rasporeda, ispadi vidnog polja, periferna
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
pareza facijalisa, Hornerov sy, smetnje gutanja, fonacije (disfonija, afonija – glas je tih,
neujan), dizartrija, poreme aj svijesti, okcipitalna glavobolja,…
Posebni oblici TIA:
- amaurosis fugax
- drop attacks – napadi padanja zbog ishemije donjeg dijela moždanog debla.
Bolesnik se u hodu odjednom stuši zbog gubitjka tonusa muskulature. Obino
se javlja kod starijih osoba.
- Tranzitorna globalna amnezija
Lijeenje TIA
Cilj je sprijeiti recidive i sprijeiti razvoj CVI.
Mogu nosti:
- medikamentno lijeenje – antiagregacijsko (acetilsalicilna kiselina 50 – 100
mg dnevno svaki dan), zabraniti pušenje jer se pokazalo da samo prestanak
pušenja dovodi o smanjenja TIA
- kirurško – endarterktomija. Pomo u UZV i angiografije treba ustanoviti
povezanost izme u nalaza i klinike slike. Trmbendarterektomija (TEA) je
postupak kojim se kirurški odstrani plak zajedno s epitelom. Rijetko u obzir
dolazi perkutana transluminalna angoplastika, jedino ako je stenoza na poetku
vertebralke, uvue se kateter i napuše balon.
- uklanjanje faktora rizika
RIND
Reverzibilni ishemijski neurološki deficit ima isto znaenje i simptome kao TIA, ali traje duže
od 24 sata, najduže dva tjedna i u tom razdoblju se pacijent oporavi bez posljedica.
Inzult u razvoju (progrediraju i inzult)
Glavna je osobina pogoršanje klinike slike, neuroloških napada. Npr., hemipareza postupno
prelazi u hemiplegiju. Obino je izazvan prijelazom stenoze u okluziju, bilo intra ili
ekstracerebralne krvne žile. U pravilu se radi o ishemijskom inzultu. Obino bolest poinje u
vrijeme mirovanja, u tijeku no i, tijekom poslijepodnevnog odmora ili nakon obroka kad
krvni talk pada i tijek krvi je usporen.
Okluzije su najuestalije na mjestu gdje se nalazi sinus caroticus (56%), zatim na a. subclaviji
(16%), a vertebralis (10%) te na a.carotis communis i truncus brachiocephalicus (po 9%).
Predilekcijska su mjesta ravišta i bifurkacije. Ovom stanju prethodi TIA.
Za potvrdu dijagnoze služi cerebralna angigografija. Ako ima vremena za razvoj kolaterala,
ak i okluzija obje karotide može pro i asimptomatski. Sav se krvotok onda odvija preko
vertebralki.
Pri okluziji a. carotis int. krv ide preko a. carotis ext. , a. dorsalis nasi, a. frontalis, a.
ethmoidea pa na a. ophtalmica koja sada retroghradno vodi krv prema mozgu. Tu  emo
ultrazvunim ispitivanjem utvrditi inverzan protok. U samoj unutarnjoj karotidi protoka ne e
biti. Problem nastaje ako su odre eni dijelovi circulus Willisi nerazvijeni ili ako se promjene
dogode naglo jer se tada kolaterale ne stignu otvoriti.
Tipina je i okluzija a. subclavia sin. U tom sluaju dolazi do inverzije protoka u a.
vertebralis. Koliina krvi nie ista kao prije, ali ruka je ipak opskrbljena krvlju. Ovaj se
poreme aj naziva subclavia steal syndrom. «Steal» jer subclavia sada krade krv iz mozga.
Simptomi su: glavobolja u okcipitalnom dijelu, vrtoglavice, lijeva ruka je hladnija i slabija.
www.medicina.hr
Na toj ruci  e puls biti slabiji ili ga ne e biti, postoji razlika u tlakovima i ako se na e razlika
ve a od 20mmHg, to je ve sumnjivo.
Ponekad uzrok stenozi i okluziji nije primarno aterosklerotski plak ve prelamanje arterije
(kinking) na kojem nastaje plak. Ako je arterija samo zavijena ili u obliku petlje (coiling) to
nije smetnja. Coiling je priro ena, a kinking steena smetnja.
Lijeenje:
Oko infarkta nastaje perifokalni edem koji pridonosi pogoršanju klinike slike. Na taj edem
možemo djelovati terapijski. Edem se razvija odmah, a 2-3. dan je na vrhuncu. Daje se
otopina niskomolekularnog dekstrana koji djeluje osmotski i navlai teku inu tkiva. Radi
hemodiluciju (što nam je važno budu i se kod inzulta nalazi hemokoncentracija) i djeluje
antiagregacijski jer oblaže trombocite. Daje se prva 3 dana i to u infuziji, dnevno 2x500 ml.
 esto se daju i kortikosteroidi, iako nismo uvjereni u korisnost toga, mišljenja su
kontroverzna. Daje se dexamethason amp. Od 4 mg. Prvi se tjedan daje 3-4x2amp. Na
raspolaganju su antiagregacijska sredstva kao acetilsalicilna kiselina – 100 mg/dan ili
antikoagulantna th. – ona rijetko dolazi u obzir zbog svojih kontraindikacija. Lijei se i sva
druga patološka stanja koja se prona e, npr. hipertenzija, ali oprezno. Hipertenziju treba
polako obarati. Drugi dan tlak sam pada, bez terapije. Tlak moramo održavati na 160 – 170/90
– 100. Ako je krvni tlak prenizak, pove at  emo ga infuzijama.  esto se propisuju
vazodilatatori, ali najvjerojatnije nisu djelotvorni za cerebralnu cirkulaciju. U okolini infarkta
postoji vazoparaliza – tu su krvne žile ve proširene. Vazodilatacija može nastupiti u
zdravom tkivu te se tako krade krv mozgu. Zbog toga se davanje vazodilatatora preporuuje u
kasnijoj fazi bolesti u svrhu održavanja periferne cirkulacije. Ako je bolesnik na terenu, treba
provesti opsežnu hidraciju zbog opasnosti od hemokoncentracije. U bolnici  e se dati infuzija
te parenteralna prehrana ako bolesnik ne može jesti. Ako se ne može napraviti
endarterektomija, radi se bypass, premoštenje, npr., karotikosupklavikularno.
Lijeenje mora biti pravovremeno da inzult u razvoju ne bi prešao u dovršeni inzult. Treba
biti i energino. Zato bolesnika treba uputiti u dobro opremljenu zdravstvenu ustanovu.
Dovršeni inzult
Nastaje na nekoliko naina, naješ e embolijom. Obino tromb iz srca zaepi cerebralnu
cirkulaciju. Što je ve i embolus, ve a je arterija zaepljena. Bolest nastaje naglo. Kod
embolije u anamnezi nema TIA. Na srcu postoji patološki nalaz, npr., fibrilacija atrija. Ako je
srce zdravo, embolus potjee iz krvnih žila vrata, ali to je rje e.
Drugi je nain da nepotpuno ili neuspjelo lijeen inzult u razvoju dovede do ovoga. Tre i je
razlog ruptura arterije, hemoragija i cerebralni hematom. Tu je tijek akutan ili subakutan.
Ovdje nam CT pomaže u razluivanju hemoragije (hiperdenzno podruje koje se vidi odmah)
i infarkta (hipodenzitet nakon 24 h).
Embolija se obino javlja u tijeku dana, neovisno o aktivnosti. Na mjestu infarkta se stvara
perifokalni edem. On se stvara i oko hematoma. Ako je uzrok ishemija, daje se dekstran. Kod
hemoragijskog je oblika dekstran kontraindiciran jer djeluje antiagregacijski. Daju se i
kortikosteroidi. Srce je obino subdekompenzirano pa je indiciran i kardiotonik, ali polako.
Srce ne smijemo prebrzo oporaviti. Ni ovdje sistoliki talk ne spuštamo ispod 160 – 170 da ne
bi ugrozili cirkulaciju. Provodimo i op e mjere – održanje prohodnosti dišnih putova,
prevencija dekubitusa okretanjem bolesnika, trljanje kože alkoholom, odgovaraju a prehrana
s pove anim aminokiselinama, pp. urinarni kateter, antibiotici, kontrola stolice i mokrenja.

Veselin.Medenica

  • Administrator
  • *****
  • Posts: 975
    • Masaza Beograd
NEUROLOGIJA - ukratko - www.medicina.hr
« Reply #3 on: May 14, 2004, 02:03:48 PM »
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
Fizikalna terapija kod infarkta poinje nakon dan – dva, kod hemoragije malo kasnije. Rade
se pasivni pokreti u poetku i to je ujedno i prevencija nastanka dekubitusa.
Hemoragija kao posljedica hipertenzije javlja se u podruju talamusa i kapsule interne. Taj
hematom raste i može krv prodrijeti u ventrikularni sustav ili na površinu mozga. Tu je
prognoza vrlo loša.
Kod pogo enosti malog mozga je prognoza tako er vrlo loša. Simptomi nastaju naglo –
glavobolja, munina, povra anje, vertigo, ataksija, koma.
Tre a tipina lokalizacija je pons i to je najteži oblik zbog prisustva vitalnih centara.
Bolesnici imaju izrazitu miozu, brzo upadnu u komu. Prije toga se može utvrditi hemipareza,
tetrapareza,…Bolesnici brzo umiru.
50 % ovih bolesnika se oporavi i to bolje nego oni s infarktom.
Etiologija:
- naješ e dugogodišnja hipertenzija
- hematološki poreme aji
- poreme aj fibrinolitikog i antikoagulacijskog lijeenja – simptomi su
sistemski i prognoza loša
- arteritis
- ruptura
Terapija
Optimalno je lijeenje kirurško. Hematom se evakuira ako je smješten periferno i ako nema
kontraindikacija kao što je komatozno stanje, teške sustavne bolesti (portalna hipertenzija,
maligna hipertenzija, bubrežna insuficijencija) te ako je došlo do prodora u ventrikule ili na
površinu mozga. Operira se ako je uzrok priro ena malformacija koja se odstranjuje.
Ukoliko operacija nije mogu e, lijeenje je konzervativno – kortikosteroidi za suzbijanje
perifokalnog edema, manitol koji ima onkoosmotsko svojstvo, diuretici te korekcija krvnog
tlaka ako je potrebna (ali ne spuštati tlak ispod 160 – 170 / 95 – 100). Pridržavati se op ih
potpornih mjera njege bolesnika.
SUBARAHNOIDALNA HEMORAGIJA
Nastaje naješ e rupturom vre aste aneurizme ili av angioma. Te su aneurizme priro ene
malformacije. Lokalizirane su na bazi mozga, obino u blizini bifurkacija. Arteriovenski
angiom je splet arterija i vena i nalazi se na konveksitetu mozga. Aneurizma može biti i
ukopana u mozak te pri rupturi rezultirati slikom intracerebralnog krvarenja.
Subarahnoidalna hemoragija (SAH) je krvarenje u likvorski prostor i uzroci su:
- 80% aneurizme
- 10% av-angiom
- 10% ostalo (tumori, hemoragijska dijateza, mikotika aneurizma)
Bolest je naješ a u srednjoj životnoj dobi. Kod djece je aneurizma mala – kao zrno prosa.
Kako ovjek raste, aneurizma se pove ava i prsne uslijed pove anog tjelesnog napora. Prije
rupture javljaju se paroksizmalne glavobolje. Može biti pra ena neurološkim simptomima
uzrokovanim kompresijom, obino okulomotornog živca, što se oituje ptozom, midrijazom,
strabizmom, diplopijom. Ili se jave simptomi lezije vidnog živca – oslabljen vid ili sljepo a.
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
Simptomi kompresije drugih živaca su rijetki. Nakon tih neupadnih simptoma, odjednom uz
glavobolju nastane ruptura.  eš e je, me utim, da bolesnik prije rupture uop e nema nikakve
simptome. Odjednom se javi glavobolja kakvu nikad prije nije osjetio (teška, eksplozivna),
munina, povra anje, ukoena šija (nadražaj meningi). Svijest može biti, ali ne mora,
poreme ena. Postoji subfebrilna temperatura. Klinika slika je tipina.  esta je zabluda da se
radi o meningitisu, ali kod njega je nastanak produžen na dva – tri dana i temperatura je jako
povišena.  esto se postavi dijagnoza gripe ili ukliještenog živca, prava bolest se rijetko
prepozna. U 85% sluajeva javlja se u prednjoj, a samo u 15% u stražnjoj cirkulaciji. Može
biti i više aneurizmi.
Dijagnoza
Napravi se lumbalna punkcija i na e krvav likvor. Ako smo u dilemi jesmo li možda naboli
krvnu žilu pa je to izvor krvarenja, pokus od 3 boice  e nam pokazati što je u pitanju – ako je
krvarenje arteficijalno uzrokovano, prva  e boica biti najkrvavija, a ostale sve manje krvave.
Me utim, ako se radi o subarahnoidalnom krvarenje, sve  e boice biti jednako hemoragine.
Kasnije se radi angiografija, da se utvrdi je li uzrok aneurizma ili av-angiom. Kad se na u
dvije aneurizme, pitanje koja je rupturirala i koju operirati.
Komplikacije
Letalitet je 30%. Postoji opasnost recidiva krvarenja i to se naješ e doga a u prvom tjednu,
do 6 mjeseci, a kasnije rijetko.
60% pacijenata s recidivom umire.
Vazospazam je važna komplikacija. Produkti raspada podraže krvne žile te nastaje spazam i
ishemija što može dovesti do smrti. Javlja se 4. dana , a najizrazitiji je 9. dana. Traje do 3
tjedna i u tom razdoblju kirurški postupak nije mogu . Zato se odmah napravi hitna operacija
ili se eka dok se vazospazam ne povue.
Razvoj komuniciraju eg hidrocefalusa – zbog krvi u likvorskom prostoru blokirano je ili
otežano odlaženje likvora u cisternama i Paccionovim granulacijama.
Terapija-
-ovisi o fazi. Ako se pacijentovo stanje dijagnosticira odmah, u prva tri dana se napravi
angiografija i operacija – klipsa se aneurizma i iskljui iz cirkulacije.
Nakon što su prošla 4 dana od nastanka, a operacija nije napravljena, terapija je konzervativna
– mirovanje, regulacija krvnog tlaka (svjesno se uzrokuje hipotenzija, sistoliki tlak mora biti
do 160 da bi se smanjilo izlazak krvi iz aneurizme), bolesnik je esto nemiran pa mu trebaju
sedativi, analgetici. Ako se razvija edem mozga, daju se kortikosteroidi. Da bi sprijeili
pojavu vazospazma ili ga ublažili ako je ve nastao, daju se antagonisti kalcija – Nimotop
(nimodipin) u poetku parenteralno u trajnoj infuziji, prvih 14 dana 2 mg/h. Iza toga se daje
peroralno, tablete od 60 mg – 6x2 tbl/dan u trajanju od tjedan dana i nakon toga se prekida.
Cilj je terapije sprijeiti recidiv i vazospazam. Nakon tri tjedna se napravi angiografija i ako
se na e aneurizma, slijedi kirurška terapija, a ako je ne na emo pretraga se ponavlja nakon
nekoliko tjedana.
Prevencija cerebrovaskularnih bolesti
Provodi se kod bolesnika s faktorima rizika, a ne na cijeloj populaciji. Dvije su razine
prevencije:
1. primarna (prevencija cerebrovaskularne bolesti)
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
2. sekundarna (prevencija cerebrovaskularnog inzulta)
Primarna
- rano otkrivanje hipertenzije
- prevencija sekundarne hipertenzije
- rano otkrivanje dijabetesa mellitusa
- rano otkrivanje hiperlipoproteinemija
- rano otkrivanje poreme aje koagulacije
- regulacija tjelesne mase
- pravilna prehrana
- prevencija pušenja
Sekundarna
- pra enje i lijeenje rizinih faktora
Faktori rizika koje bolesnik može sam ukloniti
MIJENJANJE NAVIKA:
- nedostatak gibanja (šetnja, sportovi)
- prekomjerna i pogrešna ishrana (smanjiti koliinu hrane i jesti više prirodne
hrane)
- prestanak pušenja
- smanjiti psihiki stres (racionalno korištenje slobodnog vremena)
- prestati uzimati prekomjerne koliine alkohola
Faktori na koje se ne može utjecati
- hereditet
- godine života
- meteorološki uvjeti (ako dolazi hladna fronta, treba pove ati koliinu
antihipertenziva; ne izlaziti iz ku e; uzeti sedative)
Incidencija pada u zemljama koje provode prevenciju sustavno. Osobito je važna prevencija
hipertenzije. Pada i mortalitet zbog prevencije i boljeg lijeenja.
EPILEPSIJE
Epilepsija je neurološko stanje koje se odlikuje pojavom paroksizmalnih epizoda poreme ene
funkcije sive tvari SŽS-a tj. njegovih neuronalnih grupacija.
Epilepsija je kronini moždani sindrom razliite etiologije koji se oituje u vidu prolaznih
poreme aja moždanih funkcija kao posljedica abnormalnog elektrinog neuronskog izbijanja.
Osnovne znaajke:
- skup poreme aja moždane funkcije razliite etiologije s razliitim klinikim
manifestacijama, ali vjerojatno slinim patofiziološkim mehanizmom
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
- nozološki – nejedinstven entitet
- do 6% populacije doživi neki oblik epi napadaja tijekom života
- prevalencija epilepsije je 0,7 – 1,6%
- bolest nije vezana za odre enu dob, ali se naješ e oituje prije 20. godine
Epilepsija je usko povezana s neonatologijom – današnje medicinske mogu nosti omogu uju
preživljavanje ošte ene djece koja kasnije lakše oituju epi fenomene. Isto tako i nastradali u
prometnim nezgodama.
Odre eni tipovi epilepsija su nasljedni, no uglavnom se naslje uje predispozicija. Ako oba
roditelja boluju od epilepsije, vjerojatnost za dijete je 20%. Žarišne epilepsije ne pokazuju
hereditet.
Epilepsija je jedna od najranije opisanih bolesti. Spominje se u Hamurabijevom zakoniku.
Nazivala se komicijalna bolest, po starorimskim sjednicama (komicije) koje bi se prekidale
kad bi neki od senatora dobio napadaj.
Smatralo se da je epilepsija duševna bolest.
Zajedniki denominator svih epilepsija je epilepsijski napadaj – iznenadna epizoda
poreme ene motorike i/ili senzibiliteta i/ili ponašanja i/ili percepcije i/ili promjene stanja
svijesti.
Osnovni neurofiziološki mehanizmi nastanka
- prekomjerna el. izbijanja (paroksizmalni depolariziraju i pomak) u skupini
neurona (epileptiki neuroni). Napad se dogodi kad se prije e prag izbijanja.
- Gubitak postsinaptikih inhibitornih mehanizama kontrole
- Ekscitacijsko sinaptiko vezivanje susjednih neuronskih populacija (fenomen
«regrutacije» beurona) te posljedine sinhronizacije njihova izbijanja
Mehanizam stvaranja tzv. «kriti nih» izbijanja
- epileptiki neuroni su abnormalne neuronalne populavije
- prijelaz kritinog neuronskog praga rezultira klinikom manifestacijom
napadaja
- promjena ravnotežnog stanja u neuronskoj membrani nastaje kao posljedica:
op ih i metabolikih initelja, ekscitacije membrane supraliminalnim
podražajem i pojave postsinaptikog potencijala
Mehanizam širenja epi napadaja
- posttetanika facilitacija impulsa
- posttetanika potencijacija impulsa
- opseg, nain i smjer patološkog izbijanja odre uje trajanje i kliniku
fenomenologiju napadaja
- uloga glije je moderatorska. Glija akumulira ione kalija i može mijenjati težinu
i trajanje, ali ne sudjeluje u napadu.
Mogu i mehanizam ogranienja širenja epi aktivnosti
- inhibicija kao posljedica hiperpolarizacije
- inhibicija uslijed depolarizacije
Bazina patologija epi:
- deaferentacija neurona, defekti enzima (povišena konc. adenil ciklaze)
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
- epi napadaj nije rezultat strukturnog v funkcionalnog poreme aja u
mehanizmu koji regulira osloba anje energije neuronskih sustava
Etiologija epilepsije
- idiopatske – obino nastanu prije 20. godine, naješ e su to epilepsije djeje
dobi. Vjerojatno su za nastanak bitne traume glave ante- i perinatalno.
- kongenitalne (perinatalne)
- metabolike (hipoglikemija, hipokalcemija, fenilketonurija, uremija)
- traumatske – kraniocerebralne povrede, rijetke su neposredno nakon traume,
obino nastaju 6-24 mjeseca nakon ozljede, što upu uje na to da postoji
sazrijevanje, maturacija, epi – žarišta
- neoplazme – obino u starijoj dobi
- vaskularne (angiomi, SAH, krvarenja)
- degenerativne (Alzheimerova bolest)
- infektivne (encefalitis, meningitis)
- toksine (tricikliki antidepresivi, alkohol, teofilin)
Klasifikacija epilepsija
- etiološka: idiopatske (uzrok nepoznat) i simptomatske (uzrok poznat –
alkoholizam, meningitis,…)
- prema uzroku
- prema dobi – napadaj ovisi o anatomskoj i funkcionalnoj maturaciji mozga
- klasifikacija prema mehanizmu spavanja i budnosti
- me unarodna klasifikacija epilepsija (prema pretpostavljenom ishodištu –
žarišne, periferne ili one u središtu – centrencefalike, te po stanju svijesti –
postoji li u napadu gubitak svijesti ili ne
Me unarodna klasifikacija epilepsija
1. Parcijalni (žarišni) napadaji – bez poreme aja svijesti:
- elementarni (motorni, senzorni, vegetativni, psihiki)
- kompleksni (automatizmi, izolirani poreme aji stanja svijesti, kombinacija)
2. Generalizirani napadaji – karakterizirani gubitkom svijesti:
- absansi (tipini - petit mal, atipini)
- miokloni napadaji
- kloniki napadaji
- toniki napadaji
- kloniko-toniki napadaji
- atoniki napadaj
3. Neklasificirane epilepsije
Grand mal je najteži kloniko – toniki napadaj.
Dijagnoza epi napadaja
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
Najvažniji je objektivan svjedok napadaja, dobra heteroanamneza. Ispitanik je esto potpuno
amnestian za vrijeme napadaja i njegov poetak.
Serumski prolaktin raste 15-30 minuta nakon napadaja što nam posluži kao dif. dg. osoba s
histerijom, poreme ajem acidobaznog statusa, pseudopeilepsijom
Acidobazni status – neposredno prije i nakon napadaja javlja se metabolika acidoza kod
grand mala.
EEG snimljen neposredno nakon napada ima visoku dg vrijednost. Ne e svi bolesnici imati
promjene u tom periodu.
CT mozga posjeduje vrlo malu dg vrijednost ukoliko bolesnik nema neurološke simptome.
MR mozga je senzitivnija za prikazivanje strukturnih abnormalnosti, npr. mezijalne skleroze.
Veliki epi napadaj (grand mal, toniko – kloniki)
- iznenadni gubitak svijesti
- tonika faza (ukoenost)
- klonika faza (ritmine kontrakcije miši ja lica i udova)
- trajanje 30 sek – 2 min
- cijanoza i inkontinencija
- ugriz jezika
- postiktalna smetenost u trajanju 30 – 60 minuta
- eventualno nakon napadaja zaostaje prolazni žarišni ispad (Todd-ova klijenut –
nastaje zbog elektrokortikalnog iscrpljenja)
- esta je glavobolja nakon napada
Absence (petit mal, piknolepsija)
- nastup kao i prestanak je iznenadan
- napadaji se javljaju u serijama
- traju vrlo kratko: 1-2 sekunde
- atake mogu biti pra ene žmirkanjem, kao i manjim mioklonusima. Dijete
prekida ranije zapoetu aktivnost (nespretna djeca, ispadaju im predmeti iz
ruku – aše i sl.)
- javljaju se u djejoj dobi i naješ e smiruju u adolescenciji
- atipini apsansi imaju lošiju prognozu, kod njih se uz poreme aj svijesti
javljaju i moiklonizmi, toniki grevi ili paroksizmalni gubici tonusa (atoniki
napadaji) – trzaj s padom ili gubitak tonusa.  esto se povrijede pa trebaju
nositi kacigu.  esto je ovo stanje neprepoznato.
Jednostavni (elementarni) žarišni napadaji
- svijest uvijek ouvana u tijeku napadaja
- simptomi su motorni (grenje, klonizmi – jedan prat ili strana tijela), trnci
(žarenje, svjetlucanje, zvukovi)
- mogu e su manifestacije u obliku paroksizma disfunkcije posebnih osjeta, npr.
vida i sluha, no uz ouvanu svijest
- vegetativne disfunkcije: abdominalne kolike, znojenje, tahikardija, bradikardije
– o ovom se obliku vrlo malo zna
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
Žarišni napadaji s kompleksnom simptomatologijom
- prati ih poreme aj svijesti (kvalitativni, sužena svijest)
- ishodište ataka je slijepooni režanj, limbiki sustav, frontobazalna kora
- napadajima esto prethode senzacije u epigastriju ili deja-vu fenomeni
- suženje svijesti pra eno je automatizmima
- nakon atake slijedi kra a smetenost
- trajanje ataka je naješ e 30 – 60 sekundi. Može trajati i duže, upasti u
sumrano stanje, napraviti kriminalnu radnju
Diferencijalna dijagnoza epilepsija:
- sinkope razliite etiologije
- klasini migrenski napadaj (aura)
- pra ena migrena zaostaje neurološki sefekt
- TIA
- tranzitorna globalna amnezija
- parasomnije – poreme aji spavanja
- neki ekstrapiramidni poreme aji
- histeroepilepsija (pseudoepilepsija)
- afektivni repiratorni spazam
- hiperventilacija
Neepilepsijksi paroksizmalni poreme aji
- sinkope; triger faktori, bljedilo, preznojavanje, aura, izostanak smetenosti
- migrena – neurološki ispad i glavobolja
- tikovi – žmirkanje, kretnje glavom; provocirane strahom i stresnom situacijom
- no ni strah – djeja dob
- apnoike krize (ARS) – djeca, esto uz bljedilo, cijanozu
- potres mozga: amnezija, ev. tragovi povra anja
Sinkope:
- refleksne: posturalna, mikcijska, tusivna, nakon Valsalvinog manevra
- kardijalne
- poreme aj perfuzije mozga
- sinkope vezane uz položaj glave: sy. karotidnog sinusa, siringobulbija
Pseudoepilepsija (histerolepsija)
- imitira toniko-kloniki napadaj
- esto u duševno zaostalih osoba koje su bile oevidci tu ih epi napadaja
- nema inkontinencije ni cijanoze
- nema postiktalne smetenosti
- prolaktin nije povišen postiktalno
- ako postoji devijacija pogleda, uvijek je od ispitivaa, nikad prema njemu
- trzaji zdjelice koji u pravome epi napadaju izostaju
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
Prediktori rekurentnih napadaja
Odrasli:
- dob > 50g
- pozitivna obiteljska
anamneza
- tm mozga, povreda
- slijede i napadaj tijekom 1
tjedna
- patološki EEG nalaz
Djeca:
- patološki EEG nalaz
- napad u spavanju
- febrilne konvulzije u
anamnezi
- Toddova klijenut
Epilepsijski status
- dva ili više napadaja u slijedu bez povratka svijesti ili napadaji koji traju duže
od 30 min
- eš i u djejoj dobi zbog manjka inhibicije SŽS-a i u duševno zaostalih
- generalizirani konvulzivni epi status (toniko – kloniki) i nekonvulzivni
(kompleksni, elementarni, petit mal napadaji)
- mortalitet raste s duljinom trajanja epi statusa: od 3% do 32% ako status traje
dulje od 60 minuta
- prag novog napadaja se snizuje s brojem uzastopnih napadaja («napadaj ra a
napadaj»)
EPI STATUS – faza 1
-povišen krvno-moždani protok, pove ani metaboliki zahtjevi moždanog tkiva
-hiperglikemija, hiperpireksija
-arterijska hipertenzija, tahikardija
-znojenje, hipersalivacija, povišena ekskrecija bronhalnih žlijezda
-acidoza
-leukocitoza u perifernoj krvi (više od 20 000)
faza 2
-zakazivanje kompenzatornih mehanizama
-smanjenje moždanog krvnog protoka
-arterijska hipotenzija, hipoglikemija
-aritmija, kardijalno popuštanje
-akutno bubrežno i jetreno zatajenje
-hipoksija
Mogu i uzroci:
-neodgovaraju e lijeenje
-febrilna stanje
-neki lijekovi (etanol, kokain, amfetamin, strihnin, teofilin, salicilati)
-sindrom sustezanja
-metaboliki uzroci: hipoglikemija, hipoksija, hipo- i hiperkalcemija
-razni procesi unutar SŽS-a: infarkt, ekspanzivni procesi intrakranijalno, moždani udar
-ostalo (eklampsija, trauma glave,…)
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
Dijagnosti ka obrada
Prvi napadaj:
-detaljni opis napadaja
-anamneza i heteroanamneza
-detaljni neurološki pregled
-EEG
-biokemijske pretrage
Ponovljeni napadaj:
-EEG
-CT
-MR
Indikacije za uvo enje lijekova
-ponovljeni napadaj
-produljeni prvi napadaj – dulje od 10 minuta
-žarišni napadaj
-nazonost organskog ošte enja mozga (poro ajna trauma, meningitis, tumor, povreda
mozga)
Lije enje epilepsija
Najvažnije je medikamentno lijeenje koje je poboljšalo život i prognozu. 85% bolesnika se
može uspješno lijeiti lijekovima.
Antiepileptiki lijekovi (AEL)
-suprimiraju epi izbijanja ili spreavaju širenje epi pražnjenja
-medikamentno lijeenje epilepsija je iskljuivo simptomatsko
-ne postoji univerzalni AEL
-specifinost pojedinih AEL u prevenciji odre enih tipova epi napadaja samo je relativna
-neki AEL se ne smiju dati kod odre enih tipova epilepsija
Op a naela antiepileptikog lijeenja
-pouzdana dijagnoza
-inicijalno se daje 1 lijek u najmanjoj dozi
-pra enje razne AEL-a tijekom uvo enja lijeka
-kod neuspjeha – postupna zamjena lijeka
-izbjegavanje naglog prekida uzimanja lijeka
-rezistentna epilepsija lijei se kombinacijom AEL-a
-individualizacija doze (prema dobi, tipu, toleranciji)
-broj doza i brzina uvo enja ovisi o poluživotu AEL-a
-redovitost klinikih i laboratorijskih kontrola
-varijabilnost trajanja lijeenja
-ovisnost AEL-a o mehanizmu spavanje – budnost
-prednost uvijek dati monoterapiji. Ako dajemo bolesniku 3 lijeka – dokaz je to našeg
neuspjeha
-specifinost lijeenja u djece te u pubertetu
www.medicina.hr
Potrebno je kliniko pra enje da bi se utvrdile nuspojave, toksini efekti, odnos s drugim
lijekovima, komplikacije. Potrebno je pratiti leukocite, eritrocite i trombocite te transaminaze.
Nakon 6 mjeseci se biokemijske pretrage rje e rade.
Trajanje terapije je nekad bilo doživotno. To je nepoželjno, ali se nekad ne može izbje i.
Vrijedi provjeriti nakon nekog vremena (ako bolesnik 3 godine nema napadaj i ako je EEG
uredan) i pokušati iskljuiti lijek. 60% bolesnika dobije opet napadaj ako su imali žarišnu
epilepsiju. Kod generaliziranih epilepsija vjerojatnost novog napadaja nakon iskljuenja
terapije je 30 – 35%.
Za klasian absence bez mioklonusa je ta prognoza još bolja; vjerojatno zta djeca nakon
puberteta ne e trebati uzimati lijekove.
Barbiturati su nepovoljna terapija za epilepsije koje se javljaju u spavanju.
Djeca imaju brži metabolizam i treba im dati po kg/TM proporcionalno ve u koliinu lijeka.
Biti obziran prema školi i uenje. U tijeku puberteta se nikad ne prekida lijeenje lijekovima.
Djelovanje AEL
Ve ina AEL djeluje specifino na neuronsku membranu mijenjaju i provodljivost natrijskih
kanala putem:
-ekspanzije stanine membrane
-promjenom površinskih naboja
-specifini utjecaj na receptore – Na i K kanale
Uglavnom, AEL ne spreavaju inicijaciju epi aktivnosti ve ograniavaju brzinu širenja te
aktivnosti unutar i izvan neke neuronalne populacije.
Što je više napadaja kod jednog bolesnika, to je teža epilepsija jer se stanice same stimuliraju.
Može se javiti zrcalno žarište u suprotnoj hemisferi koje kasnije postane autonomno. AEL
smanjuju epi žarište i izbijanje na može prije i prag i stimulirati druge neurone.
Utjecaj AEL na neuroprijenosnike
-najvažnije: pove ava konc. GABA i serotonina, rijetko noradrenalina
-pove avaju presinaptiku konc GABA ili pove avaju afinitet za prihva anje GABA na
postsinaptikim receptorima.
GABAergiko djelovanje AEL
-postsinaptika inhibicija posredovana GABA-om je najvažniji i najrasprostranjeniji oblik
inhibicije u SŽS-u
-mehanizam djelovanja: hiperpolarizacija postsinaptike membrane neurona
-gabaergika aktivnost u SŽS-u: pojaavaju je barbiturati, carbamazepin, fenitoin, diazepam,
sukcinimidi, valproati
-svi lijekovi koji su uinkoviti u intravenskoj primjeni u lijeenju epi statusa pojaavaju
gabaergiku aktivnost u SŽS-u (barbiturati, benzodiazepini)
Barbiturati
-blokiraju transport elektrona ma neuronskoj membrani ime smanjuju energiju i uestalost
izbijanja tih neurona

Veselin.Medenica

  • Administrator
  • *****
  • Posts: 975
    • Masaza Beograd
NEUROLOGIJA - ukratko - www.medicina.hr
« Reply #4 on: May 14, 2004, 02:05:50 PM »
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
-pojaavaju aktivnost GABA u neuronskim kontaktima te pojaavaju inhibitorni uinak glije
-koriste se od poetka stolje a
-postepeno se napuštaju
Phenobarnital
-indikacije: veliki i elementarni žarišni napadaji
-poluživot: 55-140 h
-ravnotežno stanje: oko 3 tjedna
-doziranje: 1-2 x dnevno, ukupno: 150 – 300 mg
-th razina: 15 – 40 ng/ml
-nuspojave: umor, pospanost, razdražljivost
-zašti ena imena: Phenobarbiton tbl a 15 i 100 mg; Phemiton tbl a 30 i 200 mg
Pirimidon
-indikacije: veliki, elementarni, kompleksni, parcijalni napadaji
-metaboliti: phenobarbital i PEMA
-dnevna doza: 2-3x/dan, uk: 750-1500 mg
-nuspojave: kao kod barbiturata
-zašti eno ime: Maysolin tbl a 250 mg (Pliva)
Carbamazepin
-indikacije: kompleksni i elementarni žarišni napadaji, grand mal
-poluživot: 8-12 h
-ravnotežno stanje: 3-4 dana (oprez: indukcija mikrosomnih enzima jetre)
-dnevna doza: 3xdnevno, 400-1200 mg
-th razina: 4-8 (4-10) ng/ml
-nuspojave: ataksija, pospanost, nistagmus, vertigo, leuko- i trombopenija (rijetko)
-zašti eno ime: Tegretol tbl a 200 mg (Pliva)
Oxcarbazepin
-indikacije: kao za carbamazepin
-poluživot: 8-10 h
-doza: 2-3 x dnevno 900 – 1500 mg
-nuspojave: znatno rje e u odnosu na carbamazepin
-zašti eno ime: Trileptal tbl a 300 mg
-nedostatak: visoka cijena
Valproati
-indikacije: veliki i mali napadaji, febrilne konvulzije, mioklonizmi, žarišni napadaji
-poluživot: 6-8 h
-ravnotežno stanje: do 10 dana
-th razina: 10 – 20 ng/ml
-doza: 1-2 x dnevno 150 – 600 mg
-nuspojave: munina, proljev, alopecija, tremor, pove anje tjelesne težine
-zašti ena imena: Apilepsin tbl a 150 i 300 mg (Pliva), Diprozin tbl a 50 i 300 mg (Krka)
Fenitoin
-indikacije: veliki, elementarni, kompleksni žarišni napadaji
-poluživot: 20 h (saturacijska kinetika)
-ravnotežno stanje: do 10 dana
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
-th razina: 10-20 ng/ml
-doza: 1-2 x dnevno, 150-600 mg
-nuspojave: vertigo, dvoslike, hirzutizam, hiperplazija gingiva, depresija imunološkog
sustava, este alergijske reakcije, zbog nuspojava se sve rje e uzima
-zašt. ime: Difetoin tbl a 100 mg (Pliva)
-prednost: uzima se jednom dnevno
Etosukcinimid
-indikacije: petit mal
-poluživot: 30 h u djece i 60 h u odraslih
-ravnotežno stanje: 7 dana
-th razina: 50 – 100 ng/ml
-doza: 20 – 30 mg/kg
-nuspojave: munina, osip
-zašt. ime: Asamid tbl a 250 mg, sirup 250 mg/5 ml (Pliva)
Vigabatrin
-indikacije: elementarni i kompleksni žarišni napadaji
-djelovanje: blokira enzim koji razgra uje GABA
-poluživot: 5-7 h
-doza: 1/dan, doza individualna
-nuspojave rijetke, npr. umor
-zašt. ime: Sabril tbl a 500 mg (MMD)
-nedostatak: visoka cijena
Lamotrigin
-indikacije: veliki i parcijalni napadaji, rezistencija na druge lijekove
-djelovanje: inhibicija stimulacije neuronske mreže
-poluživot: 25 h
-doza: 1-2 x dnevno/ 100 – 600 mg
.nuspojave: rijetke
-zašt. ime: Lamictal tbl a 25 i 50 mg (Glaxo-Wellcome)
Klonazepam
-indikacije: svi tipovi epilepsija, naješ e maligni djeje dobi
-poluživot: 20-50 h
-ravnotežno stanje: 6-10 dana
-doza: 3-4 x na dan
-nuspojave: sedacija, umor, hipotonija, vertigo
-zašt. ime: Rivotril tbl a 0,5 i 2 mg (Roche)
-nedostatak: razvoj tolerancije nakon 6-12 mjeseci
Klobazam
-indikacija: svi tipovi epilepsija
-poluživot: 20 h
-ravnotežno stanje: 5 dana
-doza: 1 x na dan, 10 – 40 mg
-nuspojave: rje e od klonazepama
-zašt. ime: Frisium tbl a 10 mg
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
Parenteralni pripravci
-diazepam (Apaurin, Valium, Normabel) amp a 10 mg/2 ml. Intravenski djeluje za manje od 2
min. Lako prolazi hematoencefalnu barijeru. Kad se daje intramuskularno, djeluje za 1 h.
-klonazepam (Rivotril) amp a 1 mg/ml
-phenobarbital (Luminal, Phenobarbiton) amp a 200 mg
-fenitoin (Epanutin) amp a 250 mg/5 ml – indikacija: psihomotorni status
-tiopenton.natrij amp a 0,5 i 1 g, indikacija: epi status (grand mal)
Cijena AEL je važna zbog duljine lijeenja.
Kirurško lije enje epilepsija
Primjenjuje se kod epilepsija rezistentnih na lijekove. Provodi se dugi niz godina i još uvijek
je dvojbena. Danas se koriste nove dg metode za bolju lokalizaciju poreme aja. Odnosi se
samo na žarišne epilepsije s kompleksnom simptomatologijom.
Dg: PET + MR
Nakon opsežnog neurokirurškog zahvata na mozgu u 30% sluajeva javljaju se epi napadaji.
Novija je metoda: Vagalna stimulacija
Aparat se montira ispod kljune kosti i radi 24 h. Rad se regulira pomo u magneta.
Uinkovitost u rezistentnih epilepsija je 20 - 25 %. Navodno stimulacija vagusa pove ava
razinu GABA u mozgu. Aparat je skup.
POREME AJI SVIJESTI
Misao je svaki trenutak cjelokupnog psihikog doživljavanja. Svijest je sveukupno psihiko
doživljavanje kao takvo. Pam enje je sposobnost dozivanja odre ene misli u svijest. Uenje je
sposobnost trajnog pohranjivanja upam enog. Ove se radnje ne mogu izdvojiti. One se
doga aju paralelno, istovremeno, kontinuirano.
Svijest je budno stanje u kojem osoba percipira zbivanja u svojoj okolini, povezuje ih s
ranijim iskustvom te adekvatno reagira – motoriki ili emocionalno, što ukljuuje i najviše
mentalne funkcije.
Kvalitativni aspekt svijesti
-ukljuuje najviše oblike duševnog života (pam enje, govor, mišljenje, uenje, zakljuivanje,
orijentaciju,…)
-korelat je ovog aspekta moždana kora tj. procesi u tom podruju
Kvantitativni aspekt svijesti
-ošte enje ovog aspekta narušava svijest kao proces
-ošte ene su sve znaajke svijesti
-korelat je ARAS (ascendentni retikularni aktivacijski sustav), moždano deblo
-ovaj aspekt ukljuuje cikluse budnosti i spavanja
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
ARAS je polisinaptiki vezana velika skupina neurona koja se proteže od medule oblongate,
peko ponsa, talamusa i daje talamokortikalnu difuznu inervaciju. Taj sustav na neki nain
održava tonus moždane kore. Jedan dio održava op enito svijest, a drugi dio bi aktivirao
pojedine funkcije, npr. omogu io bi održavanje pozornosti.
Budno stanje omogu uju facilitacijski impulsi koji se iz ARAS-a šire u moždanu koru,
efikasno, kontinuirano i dovoljnim intenzitetom.
Primarno cerebralni uzroci poreme aja svijesti
- kraniocerebralna trauma
- moždani udar
- tromboza venskih sinusa
- intrakranijski tumori
- upalne bolesti SŽS-a (encefalitisi)
- epilepsija
- toplotni udar
Ekstracerebralni uzroci
- šok
- Adams – Stokesovi napadaji
- Sindrom karotidnog sinusa
- intoksikacije
- kardijalno zatajivanje
- hipoksina stanja
- okluzija velikih krvnih žila
- poreme aji cirkulacije (sinkope)
Intoksikacije
- endogene: dijabetika koma, hepatika, hipoglikemika, eklamptina, hipokalijemika,
hipokloremika
- egzogene: alkohol, hipnotici, opijati, insekticidi, CO, teški metali
Kvantitativni oblici poreme aja svijesti
-zanesenost (pospanost, mišljenje rascjepkano, inkoherentno)
-somnolencija (bolesnik bez jaeg podražaja spava)
-sopor
-plitka koma
-srednje duboka koma
-duboka (terminalna) koma
Sopor
Osoba se ne može probuditi, ali postoje ciljne obrambene kretnje. Postoje i adaptivne kretnje
– namještanje u udobniji položaj u krevetu i sl.
Plitka koma
Reagira motoriki, ali bez cilja. Svi su refleksi ouvani.
Srednje duboka koma
Gube se refleksi zjenice, ouvani su miotatski refleksi, mogu se odrediti neurološki ispadi.
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
Duboka koma
Svi refleksi nestaju, atonija. Takvo je stanje naješ e ireverzibilno.
Kvalitativni oblici poreme aja svijesti
Delirij
Javlja se pri intoksikaciji, kod djece u febrilnom stanju. Oituje se halucinacijama pra enim
afektivnim i vegetativnim reakcijama.
Sumrano stanje
Javlja se kod nekih vrsta epilepsija (žarišne s kompleksnim simptomima; nakon
strangulacije). Svijest je bitno sužena, bolesnici neracionalno reagiraju, potpuno su
neodgovorni za svoje radnje.
Apalijski sindrom
Nastaje uslijed širokih lezija moždane kore, produljene hipoksije, hipoglikemije, aresta.
Stanje je ireverzibilno, osoba je afagina, mogu živjeti razliito dugo.
Amentni sindrom
Mišljenje je inkoherentno. Javlja se kod žena u puerperiju i teških organskih, kahektinih
bolesnika.
Akinetski sindrom
Nakon krvarenje u podruju 3. moždane komore. Postoje kretnje oiju, prati okolna zbivanja,
ali to je refleksna kretnja. Ako se bolesnik probudi (vrati) iz tog stanja, amnestian je za to
razdoblje.
Sindrom deaferentacije
Procesi koji se odvijaju u ventralnom dijelu ponsa. ARAS je održan u cijelosti, kao i moždana
kora. Bolesnik je pri svijesti, ali nema mimike, niti može govoriti niti komunicirati osim
putem oiju. To nije poreme aj svijesti, ali ga imitira.
Dijagnoza poreme aja svijesti
-anamneza i heteroanamneza:
- kad je nastupio poreme aj svijesti
- kako se razvijao poreme aj svijesti
- mogu e traume
- mogu a intoksikacija
- eplilepsijske manifestacije
- je li bolesnik povra ao
- boluje li od neke kronine bolesti
- uzima li redovito ikakve lijekove
-fizikalni pregled:
- inspekcija (motorike aktivnosti, boja i vlažnost kože, turgor, ubodi,…)
- miris bolesnika (ciroza, dijabetes)
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
- tjelesna temperatura (hipo- ili hipertermija)
- palpacija lubanje, vrata, abdomena (povrede, meningizam, akutni abdomen)
- auskultacija srca i plu a (infarkti miokarda, plu na embolija, pneumonija)
- krvni tlak (hipertenzivna encefalopatija)
- pulzacije karotidnih i radijalnih arterija
Glasgow coma scale
(procjena dubine poreme aja)
Otvaranje o iju
1 – izostaje
2 – na bolne podražaje
3 – na zapovijed
4 – spontano
Govor
1 – izostaje
2 – nerazgovijetno
3 – neodgovaraju e rijei
4 – dezorijentiran, ali u
kontaktu
5 – orijentiran, u kontaktu
Motorika
1 – bez pokreta
2 – decerebracijski poreme aj
3 – dekortikacijski poreme aj
4 – spontane besciljne kretnje
5 – ciljane kretnje na bolni
podražaj
6 – izvršava jednostavne
kretnje na zahtjev
Tipovi disanja u poreme ajima svijesti
Cheyne – Stokesovo disanje:
Odražava subkortikalna bilateralna ošte enja i ošte enja bazalnih ganglija, eš e se javlja pri
metabolikoj disfunkciji. Izgled: krešendo – dekrešendo disanje. Disanje se pojaava pa
smanjuje pa nastane razdoblje apneje itd.
Centralna neurogena hiperventilacija
Frekvencija disanja je 25/minuti. Odražava ošte enje retikularne strukture ponsa i
mezencefalona, esto u metabolikoj acidozi.
Apneustiko disanje
Odražava ošte enje ponsa, manifestira se naizmjeninim razdobljima hiperventilacije i apneje.
Ataktino, Biotovo disanje
Ukazuje na ošte enje respiracijskog centra u produženoj moždini i najavljuje skoru smrt.
Disanje je potpuno bez pravilnosti.
Kussmaulovo
Kod hepatike kome
Deprimirano
Kod intoksikacije lijekovima, disanje je malih amplituda, Th: intubacija
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
Zjenice
-uredna reakcija – mezencefalon intaktan
-srednje široke i ne reagiraju na svjetlo – ošte enje mezencefalona
-uske zjenice («pin point») – ošte enje ponsa, uzimanje opijata
-jednostrana nereaktivna, maksimalno proširena zjenica – znak kompresije 3. moždanog živca
ili kompresije mezencefalona (Hutchinsonova zjenica)
-potpuno proširene, nereaktibilne zjenice – znak moždane smrti
-ouvan ciliospinalni refleks (zjenica se suzi kod štipanja vrata) – ouvano je moždano deblo -
nema smrti mozga
Bulbomotorika i kalori ki refleksi
-konjugirana devijacija oiju pri rotaciji – gleda prema žarištu (hemisfera) ili od žarišta (pons)
-okulocefalni refleks (lutkine oi) – bolesniku se brzo okre e glava lijevo-desno, bolesniku
oi moraju držati smjer. Gubitak znai ošte enje na razini mezencefalona i ponsa.
-vestibulo-okularni refleksi (kalorini) – sipanje tople ili hladne vode u uho
Nistagmus
-spora faza: vestibularne jezgre mezencefalona
-brza faza: eoni režanj
-izostanak spore faze: lezija moždanog debla
-izostanak brze faze: hemisferalna disfunkcija
-nazonost obiju faza: nema poreme aja, psihogena reakcija
Laboratorijske pretrage pri dg poreme aja svijesti
Svim pacijentima:
-KKS, ŠUK, elektroliti, urea, kreatinin, transaminaze, osmolalnost seruma
EKG, RTG plu a, kraniogram (sumnja na traumu)
Samo kod posebnih indikacija:
-CT, MR mozga
-EEG
-cerebralna angiografija
-analiza likvora
-toksikološke pretrage
Lijeenje komatoznog bolesnika
Op e mjere:
-osigurati prohodnost dišnih putova: uklanjanje zapreka, boni položaj, airway, po potrebi
intubacija ili traheotomija
-postaviti venski put, uzeti krv za rutinske pretrage
-održavati cirkulaciju: infuzija fiziološke otopine, utopljavanje
-postaviti nazogastrinu sondu (prevencija aspiracije, trovanje, GI krvarenje)
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
-kateterizacija – ako poreme aj traje duže od 3 h
-zaštita kože (promjena položaja) i rožnica
Specifine mjere:
-suzbijanje moždanog edema i povišenja intrakranijalnog tlaka: hiperventilacija,
hiperosmolarna sredstva, steroidi, barbituratna koma – spreava razvoj edema.
Hiperosmolarna sredstva bi se trebala davati svaka 4 h da ne bi došlo do rebound fenomena –
esto davanje dovodi do poreme aja u organizmu
Steriodi djeluju samo u vazogenom edemu.
-korekcija mogu e acidoze
-suzbijanje konvulzivnih napadaja
-specifino lijeenje ovisno o stanju bolesnika i utvr enom ili pretpostavljenom uzroku
poreme aja svijesti
GLAVOBOLJA
Klasifikacija
1. Vaskularne – uslijed abnormalne reakcije krvnih žila, naješ e vazodilatacije
2. Tenzijske – uslijed kontrakcije miši a
3. Sekundarne – simptomatske, trakcija ili upala
4. Idiopatske – nema patoloških promjena
Novija klasifikacija iz 1993. dijeli glavobolje na 11 skupina i mnoge podskupine
1. Migrena
2. Glavobolja u nakupinama (cluster I)
3. Glavobolja tenzijskog tipa
4. Glavobolja u vezi s ozljedom glave
5. Glavobola zbog vaskularnih poreme aja (nemigrenske)
6. Glavobolja u vezi s nevaskularnim intrakranijskim poreme ajima
7. G. Uzrokovana tvarima ili prekidom njihova uzimanja
8. G. Uzrokovana op im infekcijama
9. G. Zbog metabolikih poreme aja
10. G. Ili bol lica uzrokovana poreme ajima kranija, vrata, uha, nosa, sinusa
11. Kranijalne neuralgije
1. Vaskularne glavobolje
MIGRENA
-prevalencija je oko 15%, razliito u razliitim zemljama
-žene oboljevaju eš e (2:1)
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
Migrenu karakteriziraju napadaji glavobolje koji traju odre eno vrijeme i nakon toga nastupa
remisija. Uzrok boli je abnormalna vazodilatacija. Prva se ataka obino javlja u pubertetu,
može i ranije, a kod nekih žena tek u menopauzi.
Razlikuje se nekoliko oblika:
Klasi na migrena
Ima tri faze:
- aura
- hemitralgija – pulziraju a bol polovina glave
- postglavobolje – mukla difuzna bol glave koja traje do 24 h
Obi na migrena
Razlikuje se od klasine po tome što nema auru
AURA je uvod u glavobolju, to je simptom tipian za svakog bolesnika, npr. smetnje u
vidnom polju (vid kao kroz maglu), scintilacijski skotomi (pruge se pomiu od centra prema
periferiji i obrnuto), prolazne smetnje govora, hemipareza, vertigo, njušne i slušne
halucinacije. Aura traje od nekoliko minuta do 1 sat. Auru slijedi hemikranija. Aura se javlja
zbog lokalne vazokonstrikcije (ishemija) jedne cerebralne arterije i ovisno o mjestu
vazospazma javlja se simptom. Kod istog bolesnika se mogu javiti i klasini i obini oblik
migrene, ovisno o trajanju vazokonstrikcije. Obini napadaji su eš i.
HEMITRALGIJA je obino lokalizirana u podruju sljepoonice i traje od nekoliko sati do 2-
3 dana. Obino je uzrokovana ekstrakranijskom vazodilatacijom. Oituje se kao difuzna,
mukla bol i uzrok je edem zidova arterije i transudacija.
Hemikranija ima prate e simptome:
-munina i povra anje (kad bolesnik povrati neko mu je vrijeme lakše)
-loše osje anje
-osjetljivost na svjetlo – fotofobija
-osjetljivost na buku – sonofobija
-znojenje
Glavobolje mogu biti i difuzne, na cijeloj glavi. Traju do 24 h i pri tom su neki bolesnici
iscrpljeni i depresivni, a neki euforini.
PATOGENEZA MIGRENSKOG NAPADAJA
Vaskularna teorija – vazokonstrikcija + vazodilatacija
Neurogena teorija
Trigeminovaskularna teorija
VASKULARNA TEORIJA - poetak je agregacija trombocita, oni otpuštaju serotonin koji
je vazokonstriktor u mozgu. Ako ovo stanje traje dovoljno dugo, nastaje aura. U drugoj fazi
ekstrakranijalne krvne žile su dilatirane, prošla je faza vazokonstrikcije, razina serotonina
pada ispod normalne pa slijedi vazodilatacija. U tre oj fazi se normalizira razina serotonina,
lumen žile se vra a na normalu, a zaostaje serozna upala stjenke krvnih žila što uzrokuje
muklu bol.
Th: antiagregacijski lijekovi – spreavaju poetak
PRATE A MIGRENA – komplicirana. Kod nje simptomi aure traju cijelo vrijeme koliko
traju glavobolje, a mogu trajati i tjedan – dva nakon što glavobolja prestane. Na CT-u se može
na i lokalna ishemija.
www.medicina.hr
Može biti:
- oftalmoplegika
- facioplegika
- migrena a. basilaris
- migrena paresthetica
- hemiplegika
- migrena s nevoljnim pokretima
ovisno o simptomima koji prevladavaju u auri.
PROVOCIRAJU I  IMBENICI:
-stres (obino nakon što pro e)
-promjene razine hormona (kod žena je esta u vrijeme menstruacije i ovulacije – menstrualna
migrena)
-pad razine glukoze u krvi (poslije fizikog napora, poslije dužeg spavanja – vikend migrene)
-alkohol (i drugi vazodilatatori)
-hrana koja sadrži vazoaktivne tvari – okolada, stari sir, ve e koliine limunova soka,…
-povišena tjelesna temperatura
-povišen krvni tlak
-snižen krvni tlak
-alergija ne utjee
-uzimanje nekih lijekova (rezerpin, antihipertenzivi, nitroglicerin)
-oralni kontraceptivi
Nitroglicerin može provocirati napad pa se to može iskoristiti kao test.
Lije enje : 2 faze, prva je prekidanje napadaja, a druga profilaksa izme u napadaja
I faza:
Lijekovi se tebaju dati odmah na poetku napadaja, kasnije slabo pomažu.
-Op i analgetici – acetilsalicilna kiselina (4X500 mg odjednom) i antiemetik
-Kod jaih napadaja danas se daje sumatriptan (Imigran) u tbl i injekcijama. Daje se odmah 1
tbl, a ako nakon 30 min nema poboljšanja daje se još jedna tbl.
-Vazokonstriktor – ergotamin-tartarat, dihidroergotamin je slabije potentan
-sedativi se daju da se pojaa djelovanje analgetika
II faza:
Profilaksa se primjenjuje ako bolesnik ima minimalno dva napada mjeseno i traj
kontinuirano 6 mjeseci. Lijek izbora je propranolol, 3x1 tbl dnevno, od 40 mg. On spreava
vazodilataciju i agregaciju trombocita
-antiagregacijski pripravci, npr. acetilsalicilna kiselina u malim dozama, npr. 100 mg.
-Ptizofen – postupno se uvodi do 3x1 tbl/dan, a nakon 6 mjeseci se postupno ukida
-Metisergid – najjai i najbolji, s najviše nuspojava: fibroza srca i plu a i retroperitonelana.
Smije se davati par mjeseci i nakon toga se ukida. Za 6 mjesci se može opet davati.
-Ciproheptadin – za djecu
-tricikliki antidepresivi
-ergotamin-tartarat
vazokonstriktori su kontraindicirani kod bolesnika s hipertenzijom, kod onih s problemom
periferne cirkulacije i kod trudnica.

Veselin.Medenica

  • Administrator
  • *****
  • Posts: 975
    • Masaza Beograd
NEUROLOGIJA - ukratko - www.medicina.hr
« Reply #5 on: May 14, 2004, 02:07:54 PM »
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
CLUSTER GLAVOBOLJA (Hortonova glavobolja)
Vaskularna je glavobolja koja se javlja u skupinama – nekoliko tjedana do 2 mjeseca.
Bolesnik ima glavobolje u tom razdoblju svaki dan i po nekoliko puta dnevno i nakon toga
nastupi remisija koja može trajati do nekoliko mjeseci. Napadaji se naješ e javljaju u
prolje e. 90% oboljelih su muškarci srednje dobi (30 god). Obino se javlja po no i u isto
vrijeme. Bol je vrlo intenzivna, unilateralna i ne mijenja stranu kod jednog bolesnika. Bol je
smještena u podruju oka, u dubini, traje kra e od 30 minuta pa do 2 h, rijetko duže od 4 h.
Može biti pra ena drugim simptomima:
-injekcija konjunktiva
-suzenje oka
-djelomini Hornerov sindrom (ptoza)
-kongestija nosnice i rinoreja
Th nije uspješna, bolest je refrakterna, a napadaj kratko traje, U samom napadaju može se dati
sumatriptan (Imigran) ili ergotaminski preparati. U prevenciji, dok traje cluster razdoblje
može se dati Metisergid.
2. Tenzijska glavobolja
Nastaje zbog spazma miši a. Bitno je eša kod žena. To je kontinuirana, svakodnevna
glavobolja, mijenja se samo intenzitet bola koji je ve i ujutro i naveer. Bolesnici bol opisuju
kao stezanje oklopa oko glave i gornjeg dijela le a. Prisutni su tako er anksioznost i
depresija, nesanica, javljaju se vorovi u miši ima, promjene na vratnoj kralješnici i
mandibularnom zglobu. U tih su bolesnika snižene koncentracije serotonina i endorfina.
Lijeenje:
- tricikliki antidepresivi
- spazmolitici
- benzodiazepini
- psihoterapija
3. Sekundarne simptomatske glavobolje
Naješ i uzroci:
- aneurizma, ruptura aneurizme ili av angioma (iznenadna glavobolja, munina i
povra anje, zakoen vrat), TIA
- tumori mozga: trijas simptoma: glavobolja, povra anje u luku bez munine i
zastojna papila. Drugi se simptomi javljau ovisno o lokalizaciji (npr.
bitemporalna hemianopsija kod tumora hipofize). Tm u tre oj moždanoj
komori imaju ventilni mehanizam i uzrokuju opstrukciju protoka likvora i
glavobolje u odre enom položaju
- likvorska hipertenzija, npr. poslije lumbalne punkcije, zbog ega bi se
lumbalna punkcija morala raditi iz prvog pokušaja s iglom vrlo uskog lumena i
okomito na duru kako bi se niti dure razmaknule, a ne prsjekle. Poslije lumb.
punkcije bolesnik bi 24 h trebao ležati potrbuške
- kod povišenja intrakranijalnog tlaka
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
- pseudotumor cerebri – klinika slika tumora, a nalazi su uredni. Ponekad je
uzrok upala srednjeg uha – otitiki hidrocefalus, hipervitaminoza, tetraciklini.
50% je idiopatski. Obino se radi o pretilim ženama srednje životne dobi s
nepravilnom menstruacijom. Lijei se kortikosteroidima.
ARTERITIS ORIJAŠKIH STANICA
Arteritis temporalis – odbija se na temporalnoj arteriji. Javlja se poslije 50. godine, eš e u
žena, obino unilateralno, ali može i bilateralno, smatra se da je to autoimuna bolest. Dolazi
do infiltracije stijenki arterija limfocitima, plazma stanicama i orijaškim stanicama, dolazi do
zadebljanja stijenke i stenoze arterije. Palpatorno – name pulsa. Javljaju se i bolovi u
miši ima i zglobovima, anemija i ubrzana sedimentacija. Opasna je komplikacija mogu nost
da se za 12 ili 24 h dogodi stenoza a. centralis retine i uzrokuje sljepo u i zato odmah treba
zapoeti terapiju kortikosteroidima koja traje najmanje 6 mjeseci.
4. Idiopatske glavobolje
NEURALGIJA TRIGEMINUSA je pojava kratkotrajne unilateralne boli lica, eš e desno,
obino u podruju 2. ili 3. grane. Ako je bol poela iskljuivo u 1. grani vjerojatno se radi o
nekoj drugoj bolesti. Bol je vrlo kratka i jaka (kao udarac biem), javi se više puta u tijeku
dana. Može se javiti spontano ili biti isprovocirana žvakanjem i govorom. Okida može biti i
dodir odre enog podruja lica, npr. donje usne, nazolabijalne brazde, korijena nosa, donje
vje e. Napadaji traju neko vrijeme i nakon toga se prorje uju i nestaju. Remisija može trajati
godinama.
Kad se javi bol bolesnim napravi bolnu grimasu – tic doulourec.
Lijeenje
-karbamazepin (Tegretol) koji je antiepileptik, u dozi od 2-3 tbl/dan dok se bol ne smanji. Ako
ovaj lijek ne pomogne, daju se drugi antiepileptici, a pokušava se i s haloperidolom.
Ako konzervativna terapija nije uspješna, ide se na kirurško lijeenje.
Uzrok ove glavobolje može biti pritisak na korjenove trigeminusa koji vrši aterosklerozirana
arterija.
DEMIJELINIZACIJSKE BOLESTI
Demijelinizacijske bolesti su skupina bolesti kojima je zajedniko:
- razaranje mijelina je osnovni patološki proces
- akson je relativno sauvan, ali akson bez ovojnice ne može provoditi podražaj.
Provodi se usporeno ako je demijelinizacija djelomina
1. Akutni diseminirani encefalomijelitis (postinfekcijski, postvakcinalni,
glioperivenozni)
2. Sclerosis multiplex i njezine varijante (skleroza je ovdje izraz za otvrdnu e – pojava
glioznih ožiljaka. Multiplex=ima ih mnogo i na razliitim mjestima) Sininimi:
encephalomyelitis disseminata ili encephalomyelitis insularis ( u otocima).
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
Multipla skleroza
Etiologija i patogeneza su nepoznate. Stoga nema ni kauzalnog lijeenja, uglavnom samo
simptomatsko.
Bolest je kronina, javlja se u napadima i povlai.
Karakteristina je geografska distribucija zona rizika:
-veliki rizik: > 30/100 000 stanovnika
-srednji: 5-29/100 000 stan.
-maleni: <5/100 000 stan.
Uestalost bolesti pada približavaju i se Ekvatoru. U Europi su sjeverni dijelovi zona velikog
rizika, sjeverni dio SAD, južna Australija., Novi Zeland. Srednji rizik imaju mediteranske
europske zemlje. Srednja Amerika. Mali rizik: Afrika, južna Amerika, srednji Istok.
Neovisno o ovoj distribuciji u pojedinim zemljama postoje podruja visokog rizika (više od
70/100 000 stan.), npr. planinski dio Hrvatske oko  abra (75/100 000). To su žarišta, fokusi.
U Hrvatskoj je uestalost ve a u sjeverozapadnim podrujima, manja u primorju.
Teorije o etiologiji multiple skleroze:
1. MS je uzrokovana sporim virusima (ospice, corona virusi, pasji distemper virus,
virusni agens impanze)
2. MS je posljedica autoimune reakcije
3. virus ili neka druga kemijska tvar pokreta je autoimune reakcije
Nikakav virus nije izoliran. Smatra se da npr. virus morbilla nakon preboljele bolesti ostaje u
organizmu pritajen i aktivira se kasnije. Smatra se da bi mogao biti pritajen u spinalnim
ganglijima i da bi se mogao aktivirati uslijed neke druge infekcije, traume ili smanjene
imunosti. Mnogi bolesnici, ali ne i svi, imaju povišen titar protutijela protiv morbilla u krvi.
Zato to nije siguran dokaz. Nije uspjela ni transmisija bolesti eksperimentalno.
Autoimunost bi teoretski uzrokovala selektivno napadanje mijelinske ovojnice u žarištima.
Dodatni faktori okoline:
- klimatski
- prehrana
- utjecaj sunca
- utjecaj vode
- držanje doma ih životinja
Pokazalo se da ovi bolesnici posjeduju HLA-DR2 mnogo eš e nego pripadnici ostatka
populacije. U nekim obiteljima je bolest esta – 10% pacijenata ima još jednu osobu oboljelu
od MS u obitelji. Vjerojatno se naslje uje predispozicija.  eš a je u žena (3:2), naleš e se
javlja izme u 20. i 40. godine. Ponekad može i ranije, a i kasnije. 45. godina se smatra
granicom za prvu pojavu bolesti. To je razdoblje u kojem se manifestira klinika slika.
Pitanje je kako trudno a utjee na tijek MS. Još nije poznato. Smatra se da dolazi do
pogoršanja. Bitno je kakve su bile prijašnje trudno e i žena treba odluiti ho e li zadržati
dijete.
Pretpostavlja se da je jedna proteinaza uzrok razgradnji mijelina.
Skleroza se javlja u žarištima, fokusima, po cijelom SŽS-u. U poetku su to sitna, ružiasta,
mekana žarišta. Javljaju se sukcesivno, u valovima. Žarište se nekad povue. Javljaju se nova
i s vremenom se pove avaju na svojim granicama i konfluiraju. Na kraju mogu biti velika i
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
nekoliko cm. Propadanje mijelina isti se i javlja se gliozni ožiljak koji je tvrd – skleroza. To
je definitivno stanje.  esto su zahva eni stražnji funikuli, lemniskalni sustav (duboki osjet,
vibracija, pokret, zato postoji ataksija). Žarišta su u bijeloj supstanci.
Veliki mozak ima žarišta naješ e supkortikalno i periventrikularno.
Nastaju u okolini vena, venula, esto u vidnom živcu, podruju moždanog debla i medule
spinalis.
Ovisno o lokalizaciji žarišta javljaju se razliiti simptomi. U tijeku bolesti se simptomi
mijenjaju. Obdukcijski i MR nalaz je teži nego što klinika slika pokazuje. Neke osobe imaju
promjene, a da nemaju nikakve simptome.
Klini ka slika
Ovisi o lokalizaciji žarišta. Tijek bolesti je tipian. Javlja se jedan mah (egzacerbacija, šub) ,
nastupa remisija i opet se javi novi mah. Teško je procijeniti efekt lijeenja jer ne znamo je li
bolesniku bolje zbog lijekova ili je nastupila remisija. Ponekad bolest može biti kronino
progresivna bez remisija. Može biti u mahovima pa kasnije postati kronino progresivna. Zato
je prognoza neizvjesna. Razliite su kombinacije simptoma. Kaže se da je bolest «razbacana
u prostoru». Dva razliita ispada istovremeno suspektna su na MS. Tako er je razbacana u
vremenu – javljaju se mahovi pa remisije. Prosjeni životni vijek nakon prvih simptoma je 30
godina, a može biti i duži. 50% sluajeva imaju benigan tijek bolesti. Nekad nakon maha
remisija traje 10 godina. Postoje tako er i teški akutni sluajevi kod kojih za nekoliko tjedana
i mjeseci nastupi smrt no oni su rijetki. Kad bolest traje 20 – 30 god, na kraju se smiri.
Simptomi:
-piramidni put – pogo en na bilo kojoj razini: spastiki sindrom - spastike kljenuti razliita
rasporeda, patološki refleksi, pojaani miotatski refleksi, hemiplegija, paraplegija,
tetraplegija, monoplegija. U ve ini sluajeva su trbušni refleksi ugašeni. Ta trbušna arefleksija
ostaje do kraja života.
-simptomi cerebelarne lezije – poreme ena koordinacija, ataksija, rušenje, nesiguran hod,
intencijski tremor, skandiraju i govor (govori rijei rastavljene na slogove), nistagmus
-simptomi pogo enosti moždanog debla, osobito esto oculomotorius, abducens i trochlearis.
Bolesnik ima dvoslike koje traju neko vrijeme pa se oporavi. Lezija je obino djelomina, npr.
ptoza, strabizam. Nema midrijaze zbog autonomne regulacije. Javljaju se i lezije facijalisa,
trigeminusa – ispadi osjeta na licu, oslabljen kornealni refleks..
Svi ovi simptomi se ne javljaju kod svih bolesnika. Nakon remisije se može javiti isti
simptom u težem obliku ili ga nema. Nova erupcija žarišta vodi ka novom mahu bolesti. U
remisiji se simptomi ne oporave potpuno, neki poreme aj ipak zaostaje. Zato kad bolest dugo
traje nastaje teška funkcionalna nesposobnost zbog taloženja, kumuliranja, ošte enja i
simptoma. Vidni živac je esto pogo en, javlja se retrobulbarni neuritis i obino je jednostran.
Kod 50% bulbarnih neuritisa uzrok je MS. Vid je oslabljen, bolesnik vidi kao kroz mlijeno
staklo, ili nastupi sljepo a. Postoji bol iza oka. Traje nekoliko tjedana nakon poetka. Na
onoj pozadini se ništa ne vidi. Kaže se da: «lije nik ne vidi ništa, bolesnik ne vidi ništa».
-osjetni simptomi – parestezije, disestezije
-poreme en duboki osjet
-Brown-Sequard-ov sy
-Lhermitteov znak (lermit) –bolesnik leži, mi prihvatimo njegovu glavu i vršimo naglu
fleksiju. Pri pozitivnom znaku, bolesnik osjeti podražaj kao udar el. struje koji silazi niz
kralježnicu. Simptom el. udara javlja se kod lezije u stražnjim funikulima cervikalnog dijela.
Može nastati i kod traume, kompresije, tumora, u tom sluaju to progredira.
-poreme aj sfinktera, inkontinencija ili retencija urina, urgentna mikcija – uestalo s manjom
koliinom; poreme aji stolice
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
-mentalni poreme aji – psihike smetnje, upadljiva euforija, depresija i sl. Bolesnik nema
uvida u svoje stanje. Polako nastupa intelektualno propadanje, demencija.
-glavobolja
-epileptiki napadaji
Razliiti bolesnici imaju razliite kombinacije simptoma.
Dijagnoza
-važan je tok mahova i remisija. U prvom mahu je teško kazati o emu se radi
-simptomi su iz razliitih podruja
-pregled likvora – nije specifian. Može biti normalan, ali rijetko. Umjereno su povišeni
limfociti (20 – 50 st/ml), plazma stanice (patološki nalaz), ukupne bjelanevine su lagano
povišene, povišen je IgG – oko 20%. Promjene likvora nalaze se i u remisiji. Elektroforezom
se dobiju oligoklonalni nizovi imunoglobulina, više pruga u predjelu Ig.
-korištenje evociranih moždanih potencijala pri kojem podražaj s periferije dolazi u mozak
usporeno, s latencijom.
-CT mozga utvr uje žarišta demijelinizacije
-MR – vide se i manje lezije nego na CT-u
Terapija
Nema kauzalnog lijeenja. Simptomatsko se lijeenje osniva na autoimunoj teoriji i daju se
imunosupresivi.
- lijeenje mahova
- lijeenje bolesti
- simptomatska terapija
Lijeenje mahova (oko 3 mjeseca):
- kortikosteroidi: prednizon 1mg/kg, metilprednizolon 0,5 g/dan
- ACTH se prije davao, sad se daje tetrakozaktid (synachtene) amp a 1 mg
(sintetski ACTH). 3 amp prvog tjedna, 1 amp svaki drugi tjedan u toku 2
mjeseca, 1 amp u tre em mjesecu.
Lijeenje bolesti (prevencija egzacerbacija i invalidnosti):
- dugotrajna kortikoteraoija u malim dozama
- imunosupresivi
- plazmafereza
- imunostimulatori
- desenzibiliziraju i lijekovi
- monoklonska antitijela – th. Budu nosti
- b-interferon (a i c pogoršavaju bolest) – još uvijek je u ispitivanju. Uinak
traje dok traje lijek. Primjenjuje se supkutano. U poetku 3xtjedno injekcija,
kasnije 2xtjedno. Bolesnik može sam sebi dati injekciju, vjeruje se da ovo
lijeenje ima dobre rezultate.
b - interferon
- povoljan uinak na relaps – remitiraju i oblik MS (mah – remisija)
- dobro se podnosi
- nema znaajnijih nuspojava (nisu dosad primije ene osim lokalne nekroze na
mjestu uboda zbog ega mjesto treba esto mijenjati)
- davanje je povezano s manjim brojem hospitalizacija
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
- Uinak se može pratiti na MR po veliini i broju lezija. Broj novih lezija
pokazao se manji, kao i veliina lezija, u tijeku ove terapije.
Simptomatska terapija:
- medicinska rehabilitacija – nije se pokazalo da umjerena tjelesna aktivnost
škodi
- ublažavanje spastinosti miorelaksansima i kirurškom terapijom (parcijalna
mijelotomija)
- kateterizacija, antibiotici, kemoterapeutici
- psihoterapija, psihofarmaci
- hiperbarini kisik
TUMORI SŽS-a
Specifini su zbog prostora u kojem se pojavljuju. Volumen mozga je 1500-1600 ml, krv: 140
ml, likvor: 120 ml. Mogu e su oscilacije, ali unutar tih brojeva. Tumori izazivaju poreme aj
raspodjele volumena i uklještenje odre enih dijelova mozga koji mogu davati lažno
lokalizacijske slike.
Uklještenje:
- subfalksno
- tentorijalno (gore i dolje)
- okcipitalno – kroz foramen magnum prolabiraju tonzile malog mozga
Uklještenje se javlja i kod malignih i benignih tumora te kod svih drugih procesa koji
pove avaju volumen.
Edem mozga jedna je od posljedica ekspanzivnog procesa. Razlikujemo citotoksini i
vazogeni edem.
Ekspanzivni procesi u užem smislu
Kliniko ispoljavanje tumora:
1. ošte enje glavnih funkcija mozga: glavobolja, epi napadaj
2. simptomi zbog pove anja intrakranijalnog tlaka – nespecifini su: glavobolja,
povra anje, zastojna papila (papila stagnans)
3. simptomi specifini zbog ošte enja regije gdje se tm nalazi – hemipareza,
hemihipestezija, Jacksonova epilepsija, parapareza (parasagitalni meningeom)
Ovi simptomi ne moraju odmah biti vidljivi. Lijeenje danas poinje rano zbog dobrih dg
metoda. Specifini znaci se zato esto i ne stignu razviti.
Mentalna i psihomotorna astenija
Bolesnik je usporen, letargian, na pitanja polako odgovara, sa stankom, iskazuje blokadu u
izražavanju, ali govori tono. Mogu nastati promjene ponašanja, npr. nekritinost – na
mahove se iz komunikacije iskljuuje pa se opet ukljuuje. Na simptome se malo žale,
nesigurni su, pospani, imaju glavobolje. Kao da se pomire s tim smetnjama. Glavobolja se
može javiti po no i i po tome je specifina, bolesnika probudi bol. Glavobolja može biti tupa,
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
probadaju a, razliite lokalizacije. Munina i povra anje mogu nastati. Npr. propulzivna
povra anja kod procesa u mozgovnom deblu.
Epi napadaji – Jacksonov tip ili klasini grand mal. Jave se u 20 – 50 % sluajeva, ovisno o
autoru. Ako bolesnik od 50. god. prvi put dobije epi napadaj, a znamo da nije alkoholiar to se
nikako ne smije zanemariti. Epi napadaj ne znai odmah epilepsiju.
Glioblastoma multiforme
 ini oko 20% svih intrakranijalnih tumora. Može se javiti duž cijelog SŽS-a i u svim dobnim
skupinama. Naješ e u srednjoj životnoj dobi. Raste ifiltrativno i maligan je. Može se širiti po
meningama sve do spinalnog kanala pa nalazimo pleocitozu u likvoru (više od 100/ml),
limfocite.
Operativna terapija nije dovoljno djelotvorna zbog infiltrativnog rasta. Radi se parcijalna
resekcija. Indicira se radijacija i pokušava se kombinirati s kemoterapeuticima. Pokušava se i
lokalna instilacija radioaktivnog joda, a isto tako i ciljana stereotaksijska radijacija. No ta su
lijeenja vrlo zahtjevna i još su u istraživakoj fazi.
Astrocitom
Pojavljuje se posvuda u SŽS-u, nešto eš e u malom mozgu, velikom mozgu, optikoj
hijazmi, talamusu i ponsu. Lokalizacija ovisi o dobi. Mali mozak je naješ a lokalizacija u
mla oj dobi. Tumor esto ima cistinu šupljinu. Operacija je efektnija nego kod glioblastoma
multiforme.
Oekuju se simptomi stražnje lubanjske jame, ataksija, povra anje.
Ako se ne odstrani solitarni dio, razvijaju se recidivi. Zbog toga se operacija kombinira sa
zraenjem, no to ima svoje komplikacije, kao što su ošte enje pituitarne žlijezde, ve a
uestalost leukemija i limfoma u kasnijoj dobi itd. Zbog toga se terapija zraenjem odga a i
rade se este MR i CT kontrole. U likvoru nema povišenja broja stanica, bjelanevine mogu
biti lagano povišene. Mogu se javiti depoziti kalcija, a definitivna dijagnoza se postavlja
patohistološkom pretragom nakon operacijskog odstranjenja.
Oligodendrogliom
-je nešto rje i tumor. Stvara male ciste, taloži kalcij, naješ e je lokaliziran u temporalnom i
frontalnom režnju. Sve dobne skupine obolijevaju, nešto eš e u 30-40. godini Raste sporo,
lijei se ikirurškim zahvatom i radioterapijom. Kemoterapija ovdje nema uinka.
Meningeom
Meningeom je benigni tumor. Opisao ga je Matthew Belli 1787. u atlasu patologije. Nastaje iz
dure mater i arachnoideje. 15% primarnih intrakranijalnih tumora ine meningeomi. Javlja se
u svim životnim skupinama, a naješ e u 7. desetlje u. U 20% obduciranih starijih ljudi na e
se mali meningeom što znai da je eš i nego se kliniki javlja. Osobe s meningeomom eš e
su nosioci kariotipnih anomalija, npr. manjak kromosoma 22 ili njegova delecija. Ovi tumori
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
imaju estrogenske receptore i taj nalaz još nije dovoljno prouen. Terapija je kirurška,
radijacijom i kemoterapijom. Operativni zahvat je uinkovit ako se odstrani cijeli tumor.
Dobro su ogranieni i vaskularizirani. Problem je ako nisu dostupni kirurškom zahvatu.
Angiografijom se prikazuju kao splet nepravilnih, atipinih krvnih žila.  esto su udruženi s
neurofibromatozom tip 2. što ukazuje na familijarnu pojavu. Ako je kirurški zahvat mogu ,
ovjek se operacijom može izlijeiti.
Primarni cerebralni limfom
Prije se smatralo da nastaje iz RES-a u mozgu. On, me utim, nastaje primarno iz B-limfocita.
T-limfocitni limfomi javljaju se kod imunosuprimiranih osoba (AIDS, arteficijalna
imunosupresija kod transplantacije,…). Mogu biti multifokalni, difuzno raspore eni. Solitarni
se operiraju, a kod multifokalnih napravi se stereotaktina biopsija (pomo u CT-a se odrede
koordinate). Može se pokušati kortikosteroidima i zraenjem. Terapija je uspješna, ali se u
90% bolesnika javlja recidiv, što je i oekivano jer imunološki status bolesnika se vjerojatno u
me uvremenu nije promijenio. U preko 80% ovih bolesnika prisutan je genom EBV-a u ovim
tumorima.
Metastatski karcinom
 este su metastaze u mozgu. Naješ e od karcinoma plu a, dojke, melanoma, bubrega,
gastrointestinalnog trakta.  esto se bolesniku na e metastaza, a primarni proces se ne može
na i jer je vrlo malen. Ako je solitaran, u obzir dolazi operacija, kod multifokalnih – zraenje.
DEMENCIJA
Definicija demencije (WHO)
Demencija je poreme aj sposobnosti pam enja uz mogu e pridružene druge kognitivne
defekte – disfaziju, apraksiju, agnoziju te poteško e u orijentaciji i donošenju svakodnevnih
odluka.
Demencija je sindrom globalnog i progresivnog ošte enja steenih kognitivnih sposobnosti
pri ouvanju svijesti koji nastaje kao posljedica organske bolesti SŽS-a. Posebno su ošte ene
sposobnosti pam enja, apstraktnog mišljenja, orijentacije i poimanja vidno – prostornih
odnosa.
Naješ a je Alzheimerova demencija.
Alzheimerova demencija
Epidemiološki podaci:
- ukupna prevalencija AD u populaciji iznad 65 godina života (EU, SAD): 6 –
10%
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
- od 60. godine života prevalencija AD se približno pravilno udvostruuje
svakih 5 godina (60-64 god: 1%, >85 g: 35%)
- incidencija AD u sveukupnoj populaciji SAD: 123/100 000 stanovnika
- epidemiološki podaci za Hrvatsku ne postoje
- prevalencija AD je znaajno viša u žena
- bolest je nepoznata me u Nigerijcima i sjevernoamerikim Indijancima
- ekonomski je iznimno optere enje
initelji rizika za AD:
POUZDANI
- visoka životna dob
- pojava bolesti u obitelji – rani oblik AD ima mutacije na kromosomima 14 –
21, nazonost Apo E4 genotipa (kr. 19). Homozigoti za Apo-E4 imaju 90 puita
ve u vjerojatnost da obole od AD nego homozigoti za Apo-E3
VJEROJATNI:
- niska razina obrazovanja
- prethodne kraniocerebralne povrede
- dulja ekspozicija alkoholu
initelji koji (možda) umanjuju rizik od obolijevanja od AD
- nesteroidni antireumatici
- estrogen
- intelektualna aktivnost («brain training»)
- nikotin (?)
Patološke promjene u AD
Makroskopski: kortikalna atrofija
Mikroskopski:
- smanjen broj neurona, smanjen broj sinapsi
- pojava neuronskih plakova u kojima se gomila b (A4) apoprotein
- neurofibrilarna vretena – tau protein
- granulovakuolarna degeneracija neurona
- amiloidna angiopatija (vode e patološko zbivanje ?)
APP je amiloid protein prekursor. On je integralni dio membrane neurona. Ima 39
aminokiselina. Cijepaju ga proteaze. Zbog anomalnog cijepanja nastaje b-apoprotein (40 – 42
aminokiseline) koji je netopljiv i slaže se poput fibrila u kori i uzrokuje reakciju tkiva.
Apolipoprotein E (apo E4 alel)
Je najvažniji prijenosnik lipida u SŽS-u. Ovdje postoji njegova defektna funkcija.
Patofiziologija AD
- nakupljanje b (A4) amiloidnog proteina
- proliferacija mikroglije
- pad aktivnosti acetil – kolin – transferaze
- upala (citokini?)
- umanjena sposobnost korištenja glukoze?
- Umanjen regionalni moždani protok?
www.medicina.hr
Kolinergi ka hipoteza AD
Zapaženo je da velikom broju jezgara iz bazalnog telencefalona (Meynertova, septalna,
dijagonalni Brocin snop – kolinergine jezgre –s projekcijama u cortex) u AD reduciran broj
neurona ime je reduciran broj kolinergi nih receptora u kori, a taj pad je proporcionalan
stupnju kognitivnog ošte enja. Na temelju ovog zapažanja zakljueno je da je ovo temeljni
poreme aj. To je najizrazitiji defekt iako se smanjuje koliina i drugih neurohormona. Na
ovome se temelji i simptomatska terapija.
Dijagnosti ke mogu nosti u AD:
- oslanjanje na osnovne klinike znaajke AF
- uporaba kratkih, orijentacijskih testova za ispitivanje kognitivnih sposobnosti
- neuropsihologijska dijagnoza
- laboratorijske pretrage: uglavnom radiološke i radionuklidne
- nestandardne pretrage – preskupe su. Npr. pretraga likvora na tau protein za
jednog bolesnika košta 1200 USD
- pretrage koje su tek u fazi istraživanja
- genska dijagnostika
- postmortalna dijagnostika
Tipi ni simptomi po etka AD
- progresivno opadanje sposobnosti pam enja, posebno kratkotrajnog
- apatija
- agitacija i agresivnost (verbalna)
- anksioznost
- poreme aj rasporeda spavanja i budnosti (esto se budi, teško zaspe)
- disforija
Simptomi umjereno teške AD
- disfazija (esto nominalna)
- stereotipija i perseveracija u izražavanju
- diskalkulija
- agnozija (prepoznavanje lica)
- apraksija (odijevanje)
- poreme aj orijentacije u vremenu i prostoru
Druge mogu e klini ke zna ajke:
- udruženi simptomi: depresija, nesanica, emocionalna inkontinencija, iluzije,
razdražljivost, gubitak tjelesne težine, inkontinencija urina
- neurološki ispadi (uglavnom u kasnijim fazama bolesti): povišen miši ni tonus,
poreme aji hoda
- epi napadaji (odmakla faza bolesti) – uglavnom miokloni
Bolest prosjeno traje 7 – 10 godine, Bolesnici umiru od komplikacija terminalne faze –
hipostatska pneumonija, zatajenje srca. Bolest okolina primijeti kad bolesnik poinje
ostavljati vodu da tee, plin otvoren, struju; vrlo loše barata s novcem i jako puno troši.
Simptomi i znakovi koji ukazuju na malu vjerojatnost AD:
- akutan ili subakutan poetak
- dob niža od 50 god
- predominiranje poreme aja kretnji

Veselin.Medenica

  • Administrator
  • *****
  • Posts: 975
    • Masaza Beograd
NEUROLOGIJA - ukratko - www.medicina.hr
« Reply #6 on: May 14, 2004, 02:09:55 PM »
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
- nazonost poreme aja bulbomotorike, prolazna amauroza, fluktuacija
simptoma i znakova, žarišni neurološki ispadi
- alkoholizam ili zlouporaba lijekova (delirij)
- psihoza, epilepsija, tumor mozga
Neuropsihologijska dijagnoza AD:
- osjetljiva i specifina za demenciju, osobito za AD
- egzaktna procjena kognitivnih sposobnosti, psihomotornih vještina i
emocionalnih stanja bolesnika
- omogu uju egzaktno i dokumentirano pra enje bolesti
Neuropsihologijski testovi
Mini mental state
- orijentacija – pitamo bolesnika za vrijeme i prostor
- neposredno pam enje – imeniujemo 3 predmeta i bolesnik ih treba ponavljati
- pozornost i raunanje – brojenje od 1-20 unatrag ili izgovoriti rije unatrag
- kratkorono pam enje – tražimo od bolesnika da ponovi one 3 rijei
- govor:
- imenovanje predmeta
- ponoviti: «nikakvih ako, ili, ali»
- slijediti naredbu (zalijepiti pismo i sl) pri emu ispitujemo apraksiju,
- pisanje reenice (diktat), kopiranje zadanog lika
Radiološka dijagnoza
Strukturne pretrage:
- CT, MR: prikaz tkivne atrofije, diferencijacija drugih mogu ih uzroka
demencije
- MR s visokom rezolucijom: ošte enja entorinalne kore – rana faza AD
- Funkcionalna MR: nestandardna
- Radionuklidne pretrage (SPECT, PET): tako er nestandardizirane, omogu uju
prikaz zone smanjenog metabolizma, rano prepoznavanje AD, rješavanje dif. -
dg dvojbi
Uobi ajene pretrage u cilju isklju ivanja drugih mogu ih uzroka demencije
- KKS
- GUK
- Hepatogram
- B12 u serumu
- Folati u serumu
- Serološka pretraga na lues
- TSH
- Analiza urina
- RTG plu a
Lije enje
Lijeenjem se pokušava pove ati koliinu acetil-kolina prekursorima kao što je lecitin.
Kasnije, 90-ih, pokušalo se održati koliinu tako da se smanji razgradnja centralnim
inhibitorima acetil-kolin-esteraze. Ovi lijekovi u oko 50% bolesnika mogu usporiti tijek
bolesti i poboljšati kognitivne funkcije. Kod nas je registriran donepezil (Arycept). Prednost
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
mu je što se uzima jednom dnevno. Nesteroidni antireumatici i estrogen tako er utjeu na
poboljšanje kognitivnih funkcija.
Bitno je da se lijek daje u ranoj fazi. Lijeenje je skupo, mjesena doza Arycept-a košta 1800
kn. Poboljšanje traje 6 – 12 mjeseci, a to je mnogo za bolesnika i njegovu obitelj.
Lije enje nekognitivnih simptoma AD:
Psihiki poreme aji – uznemirenost, tjeskoba, agitacija:
- risperidon, olanzepin, quatiapin
- haloperidol (drugi izbor)
- benzodiazepini (ne u kroninoj primjeni)
Depresija
- inhibitori preuzimanja serotonina
Poreme aji spavanja
- kloral-hidrat
Klju ni elementi njege bolesnika s AD
- omogu iti odgovaraju u prehranu
- održavanje higijene
- odabir prikladne medikacije
- održavanje nadzora nad pridruženim zdravstvenim problemima
- ohrabriti i podržati lanove obitelji u provo enju njege i održavanja
emocionalne veze s bolesnikom. Poreme eno je uenje pa u nepoznatoj sredini
ništa ne prihva aju i uznemireni su
- omogu iti materijalnu i pravnu sigurnost kako za bolesnika tako i za njegovu
obitelj
Creutzfeld – Jacobova bolest
Jedina je dokazano transmisivna demencija.
Rani znaci: apatija, insomnija, depresija, ataksija, vertigo
Kasniji znaci: spasticitet, tremor, koreoatetoza, bulbarna paraliza (govor, gutanje), sljepo a
Tišian znak: miokloni napadaji
EEG: trifaziki valovi
Uzronik: prioni
Trajanje bolesti: smrt nastupa 3-6 mjeseci nakon pojave prvih simptoma.
U mozgu nastaje spužvasta degeneracija (spongiformna encefalopatija)
Obolijevaju neurokirurzi, neuropatolozi, ljudožderi kada jedu mozak.
Huntingtonova bolest
Gentetski je uslovljen demencija, 4. kromosom, autosomno dominantno
Patologija: propadanje neurona nucleus caudatusa, a u manjoj mjeri i drugih bazalnih ganglija
talamusa i moždanog debla
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
Biokemija: deficit GABA-e
Kliniki: promjene osobnosti (agresivnost, demencija), koreatske kretnje
CT: dilatacija prednjih rogova lateralnih komora
EEG: paroksizmalno izbijanje
Normotenzivni hidrocefalus
Komorni sustav je hidrocefaliki imijenjen, a bez edema papile optikog živca, bez
glavobolje, uz normalan tlak likvora.
Uzroci: obliteracija subarahnoidalnih prostora? Defekt apsorpcije putem arahnoidalnih resica
 esto nastaje nakon subarahnoidalnog krvarenja ili meningitisa
Trijas simptoma: demencija, ataksija, inkontinencija (Hakimov trijas)
Lijeenje: kirurški zahvat
Nakon ranog zahvata, trijas simptoma se povlai. Postavlja se intraventrikularni kateter,
Pudenztzov shunt.
Multiinfarktna demencija
Akutnog ili subakutnog nastupa bolesti
Stepeniast tijek bolesti, s remisijama
Žarišni neurološki ispadi
Bulbarne smetnje
Hipertenzija
Reaktivna depresija
CT, MR: lakunarne promjene
Uzrok: angiopatija
Bolesnik ima uvida u svoje stanje i zato je depresivan (za razliku od Azheimerove demencije).
Važnost pravilnog postavljanja dijagnoze kod demencija
- iskljuivanje kurabilnih uzroka
- mogu nost uvo enja ranog lijeenja AD
- psihosocijalni razlozi
Važnost pouzdane dijagnoze AD u budu nosti bi mogla biti i ve a jer je izvjesno da  e
odre eni oblici AD reagirati na odre ene vrste lijeenja.
Diferencijalna dijagnoza:
1. Neurodegenerativne bolesti
-Morbus Parkinson
-Progresivna supranuklearna paraliza
-Frontotemporalna demencija
-Pickova bolest
-Olivopontocerebelarna atrofija
-«Lewi baby» demencija
-progresivna hemiatrofija
-Huntingtonova bolest
-ALS
-Postencefalitiki parkinsonizam
-obiteljska prionska bolest
-Multipla skleroza
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
2. Ste ene, mogu e reverzibilne demencije
-delirij
-metabolike
-manjkava prehrana
-trovanje lijekovima
-normotenzivni hidrocefalus
-vaskulitis
-intrakranijalni tumori
-PTSP
-kronini alkoholizam
3. Ste ene, ireverzibilne demencije
-vaskularna demencija (multiinfarktna)
-Wernicke-Korsakoffljev sindrom
4. Infekcijske demencije
-AIDS, toksoplazmoza
-prionske bolesti
-neurolues – progresivna paraliza
-encefalitis, meningitis
5. Psihijatrijski uzroci
-depresija
-kronina psihoza
POREME AJ ODRŽAVANJA SPAVANJA I BUDNOSTI
Analiza sna:
Poligrafska analiza tijekom budnog stanja te NREM i REM faze spavanja: EEG, EOG, EMG,
EKG, respiracija i pletizmogram,…
Tri dimenzije:
- budnost
- NREM, ortodoksno spavanje
- REM, brzo,
- paradoksno spavanje
Budnost: brza EEG aktivnost, povišen miši ni tonus
NREM: usporen EEG, umjereno povišen miši ni tonus
REM: brza kortikalna EEG aktivnost, izolirani pontini šiljci, theta aktivnost, gubitak miš.
tonusa
RAFE jezgre podruje je u dorzumu ponsa. Bogate su serotoninom i ukljuene su u proces
NREM spavanja. Locus coeruleus, plaviaste jezgre bogate noradrenalinom ukljuene su u
REM održavanje.
U spavanju sudjeluju i kolinergine jezgre. U budnom stanju one podižu tonus talamikih
jezgara, drže nas u budnom stanju i inhibiraju retrotalamike jezgre. U spavanju dolazi do
smanjene stimulacije talamikih i pojaane stimulacije retrotalamikih jezgara.
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
Budnost
-acetilkolinski sustav aktivan
-senzorni talamus aktivan
-retikularne jezgre talamusa inhibirane
-talamokortikalni neuroni visoko aktivni
-EEG: desinhromizacija aktivnosti
Spavanje:
-acetilkolinski sustav inaktiviran
-senzorni talamus inhibiran
-retikularne jezgre talamusa inaktivirane
-talamokortikalni neuroni su usporene
aktivnosti
-EEG: sinhronizacija aktivnosti
Strukture odgovorne za budnost i spavanje
Budnost: ARAS – kolinergike jezgre
NREM: niži dijelovi ponsa, uglavnom serotoninergike RAPHE jezgre (smisao: anabolizam
dijelova organizma?)
REM: viši dijelovi ponsa, locus coeruleus, dopaminergike jezgre, prvenstveno
noradrenergike (mogu i smisao REM spavanja: procesiranje informacija i pohranjivanje
memorije?)
Nakon dugotrajnog nespavanja nadokna uje se REM spavanje.
Najvjerojatnije dok spavamo zaboravljamo, «pospremamo stvari».
Vrste spavanja
NREM
Znaajke:
-postupno pove anje dubine spavanja
-progresivno sniženje autonomnih funkcija
-postupno EEG usporenje
-postupna izmjena 4 stupnja (1-2-3-4-3-2-
1)
REM
Znaajke:
-iznenadan nastup, uvijek nakon NREM
-gubitak miši nog tonusa
-povišenje autonomnih funkcija
-ubrzanje EEG aktivnosti
-sanjanje
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
Prosjeno ovjek spava 3-4 NREM-REM ciklusa u no i.
Poreme aji spavanja i budnosti
INSOMNIJA (nesanica): poreme aj usnivanja ili održavanja spavanja
HIPERSOMNIJA: poreme aj bu enja ili održavanja budnosti
Poreme aji rasporeda budnost – spavanje: vezan je uz poreme aj cirkadijanog ritma i upu uje
na poreme aj tog centra u hipotalamusu.
PARASOMNIJE: disfunkcije vezane uz spavanje, pojedine faze spavanja i/ili bu enje; nije
sigurno da su poreme aji vezani baš uz san – škripanje zubima, miokloni grevi,…
HSA (sindrom hiperpneje i apneje tijekom spavanja)
- poreme ena je respiratorna funkcija u spavanju (hipoksemija, hiperkapnija,
umanjen minutni volumen)
- uglavnom se javlja u REM spavanju, uz este apnoike krize i pad saturacije
kisika
- uzroci: pretilost, hipertenzija, smetnje u resp. putovima, lezije moždanog
debla, miopatije, pušenje, Pickwickow sindrom, hrkai
- prepoznavanje: hrkanje, apneja, cijanoza i naglo bu enje
- bolesnici su pospani cijeli dan jer po no i ne mogu spavati
- bolest je vrlo esta, no kod nas se ne prepoznaje ili ne priznaje
- posljedice: koronarna bolest, plu no srce, emfizem
- Lijeenje: riješavati faktore rizika, maska s kisikom za no
POREME AJI RITMA SPAVANJA
Sindrom pomaka unaprijed (zaostajanja) u fazi spavanja
Bolesnici imaju poteško e zbog:
- neusnivanja u zadanom terminu
- ne-bu enja u zadanom terminu
Sindrom pomaka unatrag (preuranjenosti) u fazi spavanja
- poteško e u održavanju budnosti naveer
- preuranjeno bu enje
Poteško e vezane uz smjenski rad
- nedovoljna dužina spavanja u raspoloživom vremenu
NARKOLEPSIJA
- prevalencija: 2 – 7/10 000
- dob: 10 – 45 god (medijan: 25 g)
- esta obiteljska pojava (rizik srodnika je 60 puta ve i)
- HLA DR2 prisutan u 99% bolesnika
- Neravnoteža izme u budnosti, NREM i REM spavanja
- Narkoleptika tetrada: narkolepsija, katapleksija, pre- ili postdormicijalna
paraliza, hipnagogne halucinacije
- 1/3 bolesnika ima iskljuivo monosimptomatski tip bolesti, ostali iskazuju
razliite kombinacije
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
- atake spavanja: više puta dnevno neodoljiva potreba za snom, to traje 10-15
minuta i nakon toga se bolesnik budi odmoran i normalno nastavlja sa
zapoetim radom. Dnevno bolesnik ima pretjeranu potrebu za snom, a no u
nesanicu
Narkoleptika tetrada:
- narkoleptike epizode su kratke epizode spavanja pra ene snovima. Dopamin i
njegovi metaboliti su pri tom povišeni u likvoru
- katapleksija je gubitak miši nog tonusa uz ouvanu svijest . REM prodire u
budno stanje
- pre- ili postdormicijalna paraliza je paraliza voljne muskulature tijekom
bu enja ili usnivanja uz osje aj jakog straha
- hipnagogne halucinacije su vrlo neugodne slušne ili vidne halucinacije tijekom
usnivanja zbog prodora REM-a zbog skra ene REM latencije REM nastupa
prije nego bolesnik zaspe
Lijeenje:
- centralni ekscitansi – analeptici
- tricikliki antidepresivi
- b - blokatori
- kloral – hidrat za omogu iti normalno no no spavanje
Bolest se nekad sam povue iza 40. godine, Traje neodre eno.
PARASOMNIJE – DISFUNKCIJE VEZANE UZ SPAVANJE
Nepoželjni fizikalni fenomeni koji se javljaju u spavanju ili ih spavanje provocira:
- enuresis nocturna
- bruksizam – škripanje zubima
- sindrom «nemirnih nogu» (pospanost)
- hipnagogni trzajevi (usnivanje)
- mioklonus u spavanju (REM)
- no no šetanje (mjesearenje, somnambulizam) – NREM
- pavor nocturnus
NEUROMIŠI NE BOLESTI
NM bolesti su oboljenja funkcije ili strukture motorne jedinice.
Bolest motornog neurona:
Propada cijeli akson i živana stanica te na kraju i miši i.
-Steene:
- Progresivna spinalna amiotrofija
- ALS
- Progresivna bulbarna paraliza
-Nasljedne
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
PROGRESIVNA SPINALNA AMIOTROFIJA
Poinje s nemogu noš u izvo enja finih pokreta prstiju (zakopavanje, šivanje). U toj fazi
bolesnici imaju atrofije miši a šake. Bolest eš e zahva a žene, javlja se u 6. ili 7. desetlje u,
obostrana je i asimetrina. Ona ruka koja je prva zahva ena, zahva ena je više. Zatim prelazi
prema nadlakticama i slabost zahva a male miši e stopala. Razvija se skeletirana šaka – svi su
mali miši i šake su atrofirali i prsti se nalaze u položaju fleksijske kontrakture. Bolesnik ima
pijetlov hod, nemogu nost hodanja na peti, a kasnije i na prstima. Atrofiraju miši i
potkoljenice. Postepeno se javlja i bulbarna simptomatologija – nemogu nost gutanja,
žvakanja, fonacije, izgovaranja slova B i P, odsutan refleks mekog nepca. U zadnjoj fazi
bolesnici ne mogu ni gutati ni govoriti.  esto umiru zbog aspiracijske pneumonije. Tim
atrofijama prethode brojne fascikulacije. Naješ e su na jeziku i to je izraz malignosti
fascikulacija. Relativno brzo završi smr u – za 5 godina-
AMIOTROFNA LATERALNA SKLEROZA
Ima kliniku sliku progresivne spinalne amiotrofije, a osim zahva enosti donjeg, zahva a i
gornji motoneuron te na donjim udovima zapažamo spastinu paraparezu, klonus, subklonus,
u 30% bolesnika refleks Babinskog.
Ljudi žive do 10 godina nakon poetka simptoma, eš e zahva a muškarce i eš e u starijoj
dobi.
PROGRESIVNA BULBARNA PARALIZA
Prvi kliniki znakovi su na bulbarnoj muskulaturi – nemogu nost izgovaranja slova B i P,
nemogu nost fonacije, zatvaranja glotisa, hrana izlazi na nos. Smrt nastupa za dvije godine od
poetka.  eš e napada žena.  eš e u mla oj dobi.  est simptom su fascikulacije.
EMNG promjene kod spinalnih lezija
1. spontana aktivnost
2. prorije enje inervacijskog uzorka
3. promjene osobina akcijskog potencijala i pojava gigantskih potencijala
4. uredne brzine provodljivosti motornih i senzornih vlakana
NASLJEDNE BOLESTI MOTONEURONA
WERDING – HOFFMANOVA BOLEST
Progresivna infantilna spinalna amiotrofija
Zapoinje u prvih 6 mjeseci života, djeca se rode kao mlohavo dijete – «floppy infant».
Atrofije i slabosti su proksimalne, nemogu a je adukcija glave i abdukcija ramena. Dijete leži
poput žabe, atonino. Kukovi: abdukcija je mogu a do kraja. Diše uz pomo abdominalne
muskulature. Ostaju samo rezidualni pokreti u šakama. Nikad ne prohodaju niti odižu glavu.
Fascikulacije mogu biti prekrivene paniculusom adiposusom i vide se na jeziku. Do 2. godine
života djeca u pravili umiru.
EMG: brojne fascikulacije, fibrilacija, denervacijski akcijski potencijal, brzine lagano
usporene zbog denervacije i demijelinizacije.
Biopsija: tip specifinost, prevladava samo jedna vrsta miši nih vlakana i denervacija
KUGELBERG – WELANDER-ova BOLEST
Progresivna proksimalna juvenilna spinalna amiotrofija
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
Juvenilna – nastupa u juvenilnoj dobi – pred pubertet (12 – 13 g). Ovaj oblik amiotrofije je
sporiji, manje maligan , bolesnici dožive i 30. godinu. Sporo je progresivna – razviju se
atrofije i kontrakture s vremenom. Hodaju gegaju i se. Razvija se lordoza, deformacije prsnih
kostiju. Ne mogu podi i ruke iznad horizontale. Miotatski refleksi se gase. Nema ispada
osjeta. Ova se bolest još naziva pseudomiopathica jer ne postoje specifine histološke
karakteristike bolesti i esto se zamijeni s miopatijama. Diferencijalno dijagnostiki je zato
važno uiniti EMG.
Podjela spinalnih amiotrofija po Thomasu:
1. infantilna (Werding Hoffman)
2. intermedijarna
3. juvenilna (Wohlfart-Kugelberg-Welander)
4. distalna
5. skapulohumeralna
6. facioskapularna
Intermedijarna se javlja izme u infantilnog i juvenilnog oblika i po težini je tako er izme u
ova dva oblika.
Distalna zahva a šake i stopala.
DISKORADIKULARNI KONFLIKTI
Funkcija je intervertebralnog diska održavanje kontakta izme u dva kralješka, amortiziranje
udaraca i omogu avanje ve e pokretljivosti kralježnice.
Sastoji se iz dva dijela:
- anulus fibrosus
- nucleus pulposus
Zbog mikrotrauma fibroznog prstena te zbog dehidracije koja nastaje s godinama, nucleus
pulposus prolabira u spinalni formane i komprimira korijenove. Nastaje protruzija
intervertebralnog diska.
Klini ka slika:
Prolaps je naješ e izme u L4/L5 i L5/S1 jer je tu najve a sila pri podizanju trupa.
Bolesnik ima lumboishialgiju ili ishialgiju, nociceptivni refleks blokiranja (organizam stvara
gr muskulature i tako se bori protiv boli), lumbalnu lordozu, skoliozu premamjestu
blokiranja, bolnost na mjestu protruzije i duž n. ishiadicusa - bolne Valeove toke.
ISHIALGIA je bol duž n. ishiadicusa, obino u le ima, kuku, do palca. Ponekad se bol javi
samo na periferiji, pra ena trncima. Javlja se gubitak osjeta u odre enom dermatomu. Gube se
miotatski refleksi ovisno o komprimiranom korijenu.
S1 – m. triceps surae
L4 – m. quadriceps
L5 – ne daje blokadu, ali može uzrokovati nastanak pseudoradikularnog sindroma pri emu
nema refleksa kvadricepsa. Nastaje pijetlov hod, peronealna klijenut jer zbog pareza n.
peroneusa hod na peti nije mogu .
Pri prolapsu iv diska, bolesnik obino ima pozitivan Laseguov znak – bolesniku se podiže
ispružena noga od podloge i pri pozitivnom znaku javljase zatezanje i bol dorzalno u
natkoljenici pod odre enim stupnjem.  esto je pozitivan Laseguov znak glavni znak akutnog
radikularnog procesa. Za razliku od drugih radikularnih oboljneja, ovo se može lijeiti.
www.medicina.hr
Dijagnoza:
-anamneza, klinika slika i neurološki pregled
-neuroradiologija – RTG kralježnice (za iskljuenje osteomijelitisa ili metastaze)
-EMG nam pokazuje je li proces akutan ili kronian, koliki je radikularni sindrom i gdje je
lociran
-CT – prikaz anatomskih odnosa
-MR
-Lumbalna mijelografija - prikazuje kompresiju
Lije enje:
U akutnoj fazi daju se analgetici, preporuuje mirovanje i primjena topline na bolno mjesto.
Kasnije se poinje s fizikalnom terapijom. Ako je kompresija velika, primjenjuje se kirurški
zahvat.
Indikacija za kirurški zahvat:
Ako postoji samo ishialgija, to nije indikacija za kirurški zahvat. Apsolutna indikacija je
sindrom caudae equinae i conusa koji nastaju zbog kompresije na filum terminale i
manifesztiraju se obostranom ishialgijom, trncima, gubitkom osjeta u obliku jahaih hlaa,
inkontinencijom stolice i urina.
Relativna indikacija je peronealna radikularna klijenut.
SIRINGOMIJELIJA
Bolest je karakterizirana stvaranjem šupljina u le noj moždini. Može nastupiti u kasnoj
životnoj dobi. Nije nasljedna.
Šupljine su naješ e smještene u cervikalnom dijelu, ispunjene su likvorom, a okolo je
glijalno tkivo. Klinika slika ovisi o mjestu razvoja i putovima koji su zahva eni. U pravilu je
smještaj dorzolateralan pa su naješ i senzorni ispadi, tzv. siringomijeliki senzorni ispadi.
Zahva en je tractus spinothalamicus i dorzalni funikuli (duboki osjet, bol, temperatura). Ispad
dubokog osjeta je na istoj strani u visini procesa, a nekoliko segmenata niže je ispad bola i
temperature. U pravilu nastaju atrofije miši a šake. Razvija se skeletirana šaka. Šupljine mogu
nastati i u moždanom deblu i tada se bolest naziva siringobulbija. Kod tog stanja imamo
poreme aje karakteristine za ispade te regije.
Od siringomijelije razlikujemo hematomijeliju, krv u kralježninoj moždini, koja može
nastati uslijed traume ili spontano, naglo. Lijei se kirurškim zahvatom.
Hidromijelija je proširenje centralnog spinalnog kanala.
Sve ove promjene daju kliniku sliku tumora. Naješ e se uzrok razlui pomo u MR. Terapija
je naješ e kirurška.
POLIRADIKULONEURITIS
Autoimuno je oboljenje koje zahva a prednje korijene kralježnike moždine i spinalne živce.
Radi se o upalnim promjenama, limfociti napadaju ovojnice i korijene. Posljedica je
demijelinizacija. Bolesti u pravilu prethodi upalno stanje (npr. streptokokna upala grla) nakon
koje se javljaju autoprotutijela na bazini mijelin.
Klinika slika:

Veselin.Medenica

  • Administrator
  • *****
  • Posts: 975
    • Masaza Beograd
NEUROLOGIJA - ukratko - www.medicina.hr
« Reply #7 on: May 14, 2004, 02:11:33 PM »
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
Nakon 7 – 10 dana latencije nastaju trnci, nelagoda, naješ e u distalnom dijelu nogu i penje
se proksimalno, prelazi na ruke i trup. Može zahvatiti bulbarnu muskulaturu, isto tako
interkostalnu što dovodi do poreme aja respiracije. Gubitak osjeta slijedi gubitak motorike,
penje se isto kao i poreme aj osjeta. Zahvati li bolest cerebralne vitalne centre, ishod je
neminovno smrt. To se doga a u 2-4% bolesnika. Na vrhuncu bolesti potrebna je mehanika
respiracija. Postepeno se bolesnik oporavlja od gore prema dolje, obrnuto od nastanka.
Postoje i posebni oblici koji poinju na bulbarnom predjelu i spuštaju se prema dolje.
GUILLAIN – BARREOV SINDROM
Javlja se nakon preboljele akutne infektivne bolesti.
Sindrom se može javiti u akutnom ili kroninom obliku. Oporavak kod akutnog nastaje ve
nakon dva tjedna od poetka bolesti, kod kroninog oblika je poetak postupan, a bolesnik se
nikad postupno ne oporavi. Nakon kroninog oblika ostaju znatni deformiteti.
EMG pokazuje znatno usporenje brzine provodljivosti zbog demijelinizacije te promjenu
oblika evociranih potencijala.
Lijeenje:
-plazmafereza i imunoglobulini intravenski
-kortikosteroidi koji pomažu kod kroninih demijelinizacijskih procesa
-njega bolesnika zbog hipotonije, motorne slabosti koja može biti pra ena zatajivanjem
autonomnog sustava – bolesnici imaju blijede, suhe ekstremitete. Mogu e je zatajenje srca
zbog disfunkcije vagusa. Oboljenja s velikom slabosti i opsežnom zahva enoš u autonomnog
sustava uglavnom smrtno završavaju. Bitna je prevencija upala, naroito upale plu a.
NEUROPATIJE
Neuropatija je oboljenje perifernih živaca. Oboljenje jednog živca naziva se
mononeuropatija, simetrina oboljenja živaca: polineuropatija, nesimetrina oboljenja
perifernih živaca: mononeuropatija multiplex.
Naješ a je alkoholna neuropatija, pretežno senzornih ispada koja se u pravilu javlja na
donjim udovima i širi se proksimalno uz sve tipine karakteristike neuropatija:
-gubitak osjeta po perifernom neuropatskom tipu poput arapa s cirkularnim prijelazom prema
nezahva enom podruju. Gubi se osjet dodira, boli i temperature. Mogu se javiti i hipestezije i
disestezije. Razliite varijacije su gubitak osjeta u obliku: rukavica, potkoljenica, hulahopki,
damskih rukavica (do lakta).
-trofiki ulceri – nisu bolni zbog gubitka osjeta
-bule na koži koje pucaju
-rane koje ne zarastaju, nastaje esto sekvestracija kosti
-rano se javlja gubitak dubokog osjeta, vibracije i pseudoataksija
-gašenje miotatskih refleksa, naješ e Ahilovog i patelarnog
-motoriki ispadi, naješ e se javlja peronealna klijebut i pijetlov hod
Uzrok je trofike prirode – nedostatna resorpcija vitamina B.
Dijabeti ka neuropatija je tako er esta. U prvoj fazi je metabolika, a u drugoj
trofika, Nije povezana s visinom glikemije. Zahva eni su najdistalniji živci jer im je otežana
prehrana.  esto se razvije i mononeuropathia diabetica, naješ e n. oculomotoriusa pa je
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
rezultat ophtalmoplegia externa. Zahva eni unutarnji miši i oka. Zahva ene su ovojnice
živca, sam akson nije.  esta su i trofika ulcera.
Neuropatije mogu biti uzrok uzimanja lijekova, droga, nutricijski uvjetovane. Živac je jako
osjetljiv na vanjske utjecaje.
EMNG promjene kod perifernih neuralnih lezija:
1. spontana aktivnost
2. prorije enje inervacijskog uzorka
3. usporenje brzine provodljivosti motornih i senzornih vlakana – upu uje na sigurnu
dijagnozu periferne lezije živca. Usporenje može biti 20 – 50 % pa i više, ovisno gdje
se nalazi proces
Ako do e do aksonalnog gubitka, bolest se naziva aksonopatija – tada je usporenje manje
nego kod demijelinizacije.
Podjela nasljednih polineuropatija po Thomasu
A – polineuropatije s poznatom metabolikom podlogom (npr. Morbus Refsum)
B – polineuropatije bez poznate metabolike podloge:
1. motorne polineuropatije
2. miješane polineuropatije (npr. peronealna miši na atrofija, Morbus Charcot-Marie-
Tooth)
3. senzorna polineuropatija (npr. ulceromutiliraju a familijarna akropatija Thevenard)
Motorno – senzorna neuropatija je naješ i oblik.
HMSN 1 (hereditarna motorno senzorna neuropatija tip 1) javlja se s hipertofijom živaca,
velikim demijelinizacijskim procesom, stvaranjem lukovica i znatnim usporenjem motorne i
senzorne provodljivosti. Nastaje i atrofija muskulature. Uzrok je u osnovi genska promjena.
Morbus Charcot Marie Tooth
1886. godine su je opisali Charcot i Marie, a iste te godine i Tooth.
Poetni su simptomi pronealna miši na atrofija s prijelazom na potkoljenicama. Muskulatura
ruku je kasnije zahva ena. Danas znamo da su prvo zahva eni mali miši i stopala, nastaje pes
cavus – visok svod stopala i nakon toga atrofije prelaze na potkoljenicu. Kad zahvati prednju,
tibijalnu stranu, bolesnik ne može hodati na petama. Kad zahvati stražnju stranu, nastaju
tanke, rodine, noge. Nakon toga bolest zahva a distalni dio potkoljenica, nikad proksimalni.
Slijede i zahva eni dio tijela su ruke – miši i tenara – nastaje majmunska šaka – prva falanga
je povuena prema dlanu. Stvara se skeletirana šaka.
Bolest je sporo progredijentna. Bolesnici imaju tipian peronealni hod.
Postoje i drugi oblici klinike slike gdje atrofije poinju na rukama, ili se javljaju istovremeno
na šakama i stopalima ili ima brzo progredijentan tijek.
U pravilu bolest ne utjee na dužinu života. Interkostalni miši i i srce nisu nikad zahva eni.
Nekad atrofija ostaje samo na stopalima.
Kod neuropatija može postojati i lagana asimetrija.
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
KOMPRESIJSKE NEUROPATIJE
Periferni živci prolaze kroz odre ene miši no-koštano-tetivne otvore. Na odre enom mjestu
živac može biti komprimiran što se naziva kompresijska neuropatija ili entrapment sindrom.
Sindrom karpalnog tunela
Kompresijski je sindrom nervusa medijanusa. On prolazi kroz karpalni kanal zajedno s
tetivama fleksora, dolje su karpalne kosti, a gore retinaculum flexorum. Svaki proces koji
mijenja odnose u kanalu dovodi do ovog stanja. Sindrom može nastati i sui generis.
Prvi su simptomi trnci i mravinjanje u prva tri prsta ujutro pri bu enju. Isprva prolaze
razgibavanjem ruku, kasnije ne. Može se javiti i nakon dugotrajnih ponavljaju ih pokreta, npr.
vožnje automobilom, rada na raunalu i sl.
Kasnije se javlja koenje – ne može se napraviti opozicija palca te nastaje atrofija malih
miši a tenara.
N. medijanus inervira:
- miši e tenara
- dva lumbrikalna radijalna miši a
- iznimno i miši e hipotenara (²all median hand²)
Kod 16% ljudi postoji obrnuta situacija, all ulnar hand, kada sve miši e šake inervira n.
ulnaris i tada je slika ovog sindroma atipina.
Naješ e nastaje nakon prijeloma.
EMG:
1. denervacijske promjene u miši ima inerviranim odgovaraju im živcem
2. segmentalno usporenje preko mjesta kompresije
Sindrom uklještenja nervusa radialisa
Naješ e se javlja kod alkoholiara. Bolesnik se ujutro budi s nemogu noš u ekstenzije šake.
Kompresija nastaje na mjestu gdje živac zaobilazi humerus.
Alkoholiari zaspu s glavom poduprtom rukom pa nastaje ishemija.
Oporavak je u pravilu dobar. Treba što prije poeti s fizikalnom terapijom. Može nastati i pri
operacijskom zahvatu ako ruka visi preko stola.
N. ulnaris
Prijelomi u laktu naješ e uzrokuju kompresiju živca. Nastaje gubitak osjeta u etvrtom i
petom prstu te atrofija malih miši a šake. Nemogu nost fleksije šake.
N. peroneus
Kompresija je naješ a na mjestu gdje živac zavija iza glave fibule. Posljedica je kljenut
stopala i nemogu nost hodanja na peti. Gubi se osjet na vanjskoj strani stopala i potkoljenici.
U EMGu se vidi usporenje koje je diferencijalno dijagnostiki bitno prema radikularnoj
peronealnoj kljenuti.
 esto nastaje zbog prijeloma ili nepravilno postavljene sadrene udlage.
N. tibialis post.
Kompresija u stražnjoj koljenoj jami, blizu a. tibialis. Živac mogu komprimirati aneurizme
arterije te su joj simptomi kompresije živca prvi znaci – nemogu nost hodanja na prstima,
karakteristian gubitak osjeta na tabanu.
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
N. plantaris med. et lat
 esto nastaje zbog prijeloma. Simptomi su uporne bolne neuralgije. Na samom tabanu se
kasnije može javiti Mortonov neurinom.
OBOLJENJE NEUROMUSKULARNE SPOJNICE
MIASTENIA GRAVIS
MG je autoimuna bolest. Nastaje zbog djelovanja autoantitijela na acetilkolinske receptore na
postsinaptikoj membrani. Posljedica je da nema dovoljno acetil – kolina za akcijski
potencijal. Neki  e se miši i kontrahirati ako ga imaju dovoljno. Sve se radnje mogu izvesti,
ali ne mogu se ponavljati. Ujutro je bolesnik relativno dobro, tijekom dana nastaje slabljenje.
Nema umora nego bolesnik ne može izvršiti radnju.
 eš e obolijevaju žene mla e dobi.
Okularni oblik - prvi simptom je pareza kapaka koja se javlja poslijepodne i uveer.
Simptomi dobro reagiraju na edrofonij – klorid (Tenzilon) koji se koristi kao dijagnostiki
test. Da se intravenski i promatra reakcija. Djelovanje je kratkotrajno (oko 15 min) pa se ne
može koristiti u lijeenju, samo dijagnostiki.
Za dijagnozu i lijeenje se upotrebljava prostigmin.
Oba su lijekova inhibitori kolin-esteraze ijom se inhibicijom ve a koliina neurotransmitora
dovodi do postsinaptike membrane i jaa miši na kontrakcija.
Ostali lijekovi:
-kortikosteroidi - poinje se velikim dozama pa se smanjuje
-plazmafereza – antitijela se nalaze u globulinskoj frakciji plazme
-timektomija – treba je uiniti kod svih bolesnika s pove anim timusom. Timus je pove an u
75% bolesnika, a u 10% na e se tumor timusa.
-lijeenje u krizama
Krize mogu biti mijastenika i kolinergika.
Miasteni ka kriza je pogoršanje slabosti do mjere vitalne ugroženosti. Naješ e bolesnik ima
respiratornu insuficijenciju zbog slabosti dijafragme i interkostalnih miši a.  esta je i
aspiracija zbog slabosti miši a ždrijela. Lijeenje se provodi u jedinici intenzivnog lijeenja.
Kolinergi ka kriza nastaje zbog predoziranja lijekova, lijei se prestankom njihova davanja.
Naj eš i uzrok krize je interkurentna infekcija. Osnove terapijskog programa su: antibiotici,
umjetna respiracija, pulmonalna fizioterapija, plazmafereza.
Bolest je vrlo teška i esto završi smr u.
Klinike slike MG:
1. okularni oblik – dobro reagira na kolinesterazne lijekove
2. generalizirani oblik
3. fulminantni oblici – nagli nastanak sa zahva anjem bulbarne, respiratorne i skeletne
muskulature. Loša prognoza, visok mortalitet.
4. teški kasni oblici koji proizlaze iz egzacerbacije okularnog i generaliziranog oblika.
 esto se javi u trudno i i ima lošu prognozu.
5. miši ne atrofije
Pedijatrijski oblici MG – floppy infant
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
1. Kongenitalni, infantilni, juvenilni oblik prave MG – esto s ptozama, smetnjama
disanja, usporen razvoj
2. Neonatalna MG – tipina slika, ali ovo je prolazno stanje koje nastaje zbog
intrauterinog prijenosa svoje IgG frakcije djetetu. Djeca miastenikih majki esto
umiru, ali ako prežive prve simptome, kasnije ih nemaju.
EMG nije specifino promijenjen kod miastenije gravis, ali može poslužiti za diferencijalnu
dijagnozu.
Dijagnoza:
- klinika slika
- tenzilonski test
- prostigminski test
- test NM spojnice s posttetanikim opadanjem amplitude
OBOLJENJA MIŠI A – MIOPATIJE
Podjela miopatija
- miši na distrofija
- miotonija
- periodike paralize
- polimyiositis
- bolesti «gomilanja»
- miopatije sa specifinim morfološkim nalazom
- sekundarna miopatija na poznati uzrok izvan miši nog vlakna (infekcijske,
toksine, endokrine, refleksne)
Miši ne distrofije:
1. dystrophia musculorum Duchene
2. benigna miši na distrofija (Becker)
3. pojasni oblik mipi ne distrofije
4. kongenitalne mišine distrofije
5. facioskapularna miši na distrofija
6. distalna distrofija
7. progresivne eksterne oftalmoplegije
DISTROPHIA MUSCULORUM PROGRESIVUM DUCHENE
Distrofije su podgrupa miopatija. Relativno su zlo udne, razlikujemo ih po klinikoj slici,
dobi javljanja i progresivnosti.
Ova bolest eš e zahva a mušku djecu, zapoinje oko 2. godine života. Prvi su simptomi od
proksimalne muskulature natkoljenica i zdjelica. Dijete otežano ustaje, gegaju i se hoda,
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
pojavljuje se hiperlordoza. Javljaju se atrofije te zahva anje ruku i trupa. Nastaju veliki
deformiteti, atrofije, kontrakture. U dobi od 15. godina ovi bolesnici ne mogu hodati.
Najviše su zahva eni prvi dijelovi. Kasnije nastaju smetnje rada srca i disanja zbog
zahva anja miokarda i intekostalnih miši a. Smrt nastupa u tre em desetlje u.
U njezi ovih pacijenata treba prevenirati sve upale zbog nepokretnosti. Tipine su
psudohipertrofije – pove ana masa miši a na raun vezivnog i masnog tkiva. Miši i su tvrdi i
neelastini. Goversov znak je uspinjanje po vlastitom tijelu iz sagnutog položaja.
EMNG:
1- interferiraju i uzorak na minimalnu kontrakciju
2- promjene osobina akcijskog potencijala
3- uredna brzina provodljivosti motornih i senzornih vlakana
Beckerova miši na distrofija
Razvija se polako, kontrakture nastaju kasno.
Pojasna distrofija
Zahva a muskulaturu ramenog ili zdjelinog pojasa. Gegaju i hod, scapulae alatae,
kontrakture muskulature ramena, atrofija paravertebralne muskulature, struk «poput ose».
Pseudohipertrofija je rijetka. Dugotrajna je bolest, karakterizirana nastankom opsežnih
kontraktura. Životni vijek je nešto skra en.
Javlja se u oba spola, poinje u 2. – 3. desetlje u. Autosomno – recesivno je nasljedna.
Facioskapulohumeralna distrofija
Bolesnik ima facies miopathica, lice poput maske, bez mimike. Poslije atrofija prelazi ne
muskulaturu ramena i pojasnih miši a ruke i ramena.
Distalna distrofija
Najprije se javlja na šakama i stopalima, nakon toga ide proksimalno. Nemogu e ih je
razlikovati prema hereditarnim spinalnim amiotrofijama.
Progresivne eksterne oftalmoplegije
Zahva aju vanjske one miši e. Dvoslike se ne razviju ili nastaju jako sporo. Ponekad se
javlja kraniosomatski sindrom – facies miopathica, paralize, kombinacija s bolestima jetre,
promjene inteligencije, retinopathia pigmentosa.
Kod autoimunih bolesti je esta miši na simptomatologija, npr., polymiositis koji se oituje
bolovima u miši ima i slaboš u. Najve a je razlika što se kod miozitisa brzo gase refleksi i
bolovi su eš i.
Kod svake distrofije postoje enzimske promjene. Majke nosioci gena mogu se otkriti po
pove anju MB – CPK. Bolesnici nosioci gena se esto lijee od bolesti jetre jer su
neprepoznati.
MIOTONIJA
Za bolest je karakteristina miotona reakcija miši a, EMG - miotonija i perkusijska miotonija.
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
Kliniki, miotonija je nemogu nost brze dekontrakcije miši a. Bolesnik ne može radnju
izvršiti brzo, npr. otvoriti šaku, podignuti pogled, napraviti nagli korak – zbog ega esto
dožive prometne nezgode.
EMG nalaz – visokofrekventna izbijanja fibrilarnog tipa koji pokazuju pad ili porast
amplitude ili frekvencije. Karakteristian je zvuk poput obrušavanja bombardera.
Perkusijska miotonija – udaranjem miši a nastaje udubljenje koje dugo trjaje.
Klasifikacija miotonija:
-dystrophica
-congenita
-sekundarne miotonije
Miotonia dystrophica
Pokazuje distrofiju proksimalnog tipa, facies miopathica, zahva ena je vratna muskulatura –
vrat poput labuda, nemogu a dorzalna fleksija vrata, zahva ene nadlaktice, mali miši i šake, a
poslije i stopala. Karakteristine su endokrine promjene – hipogonadizam, ginekomastija,
impotencija, poreme aj menstrualnog ciklusa, rontalan  elavost. Katarakte. Može postojati i
hipotireoza.  esto je i psihiko propadanje.
CT i MR pokazuju znatnu kortikalnu atrofiju. Bolest je relativno zlo udna.
Miotonia congenita
Benigna je. Bolesnici su niski, atletski gra eni ljudi zbog hipertofije miši a. Hipertofirani
miši i nisu normalni niti mogu razviti snagu kao normalni. Autosomno dominantno se
naslje uje, ne skar uje život i nema psihike deteleracije. Bolesnici imaju sva tri oblika
miotonije (kliniki, EMG, perkusijski) i mogu imati visok ton glasa zbog atrofije larynxa.
Sekundarne miotonije
Prate e su karakteristike drugih oboljenja, npr kod endokrinih (hipotiroidizam) te promjene
razine kalija u organizmu. Elektromiografski nemaju karakteristian nalaz.
EKSTRAPIRAMIDNE BOLESTI
Ekstrapiramidne bolesti su patološka stanja koja rezultiraju poreme ajem kretanja -
movement disorders.
Klasifikacija:
-akinetsko – rigidni sindrom koji se manifestira usporenjem i oskudnoš u voljnih kretnji te
rigiditetom muskulature (npr. Parkinsonova bolest)
-diskinezije – nenormalne, nevoljne kretnje (tremor, tik, mioklonus, korea, distonija, balizam)
Lokalizacija:
-substantia nigra: Parkinsonova bolest
-nucleus caudatus i putamen: koreja
-nucleus subthalamicus: balizam
-putamen i globus pallidus: distonija
-bazalni gangliji, talamus, nucleus ruber, refleksni luk: tremor
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
MORBUS PARKINSON
Uzrok simptoma je degeneracija dopaminerginih neurona koja je najizrazitije u subst. nigri.
Normalno se neuroni iz subst. nigre projiciraju u strijatum (nucl. caudatus + putamen) koji
posjeduje dopaminske receptore.
Klini ka slika:
-klasini trijas simptoma: tremor, rigor, hipokineza
-poreme aj posturalnih refleksa: retropulzija, antropulzija – festinacija
-akineza, hipokineza, bradikineza
-tremor frekvencije 4 – 6 Hz, izraženiji u mirovanju
-fenomen zupanika
-hipomimija – lice poput maske
-vegetativni simptomi: bradikardija, hipotenzija, opstipacija, seboreja
Bolest je eš a u muškarca, obino se javi nakon 55. godine. Obino na jednoj strani, skloni
su mikrografiji – pišu vrlo sitna slova. Otežana je inicijacija kretnje – kad krene postoji stalna
tendencija pada prema naprijed, prave sitne korake. Javlja se fenomen zale ivanja (freezing)
pri emu se bolesnik «zaledi» i ostane u istom položaju, esto kao nuspojava lijekova. Veliki
je problem naparaviti rotaciju trupa. Tremor nije nužan simptom, ima ga oko 70% bolesnika.
Ako postoje rigor i hipokineza može se postaviti dijagnoza. Bolest je postupno progresivna.
Prije je bila smrtonosna, danas se lijekovima produžio život ovim bolesnicima.
Diferencijalna dijagnoza:
- jatrogeni parkinsonizam
- esencijalni tremor
- normotenzivni hidrocefalus (inkontinencija, ataksija)
- progresivna supranuklearna paraliza
- posttraumatski parkinsonizam
- multiinfarktna demencija
- Huntingtonova bolest
- depresija
JATROGENI PARKINSONIZAM
Nastaje uslijed lijeenja slijede im lijekovima: neuroleptici, antiemetici, antihipertenzivi.
Poreme aj se naješ e javlja u straijih ljudi. Simptomi su: rigor, hipokineza, rje e tremor.
Mogu e su trajne posljedice: tardivna diskinezija (bizarne kretnje koje ne reagiraju na
lijeenje) i tardivna distonija (nevoljne promjene miši nog tonusa). Da bi se utvrdile ove
nuspojave potrebno je 10 – 15 godina lijeenja ovim lijekovima.
PARKINSON PLUS SINDROM
Multikauzalni sindrom. Mogu i uzroci su:
- multisistemna atrofija (MSA): strijatonigralna degeneracija, Shy – Dragerov
sindrom
- olivopontocerebelarna atrofija (ataksija, intencijski tremor, pseudobulbarna
paraliza)
- progresivna supranuklearna paraliza (paraliza vertikalnog pogleda, rigiditet,
demencija)
- «Lewy baby» bolest (demencija, mioklonus)
www.medicina.hr
Ó InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana
Zajedniki simptomi PSS-a su: hipokineza i rigor uz izražene poreme aje autonomnog
živanog sustava te izostanak poboljšanja na primjenu levodope.
Lije enje Parkinsonove bolesti:
1. inhibicija kolinergike aktivnosti, blokada centralnih muskarinskih receptora:
triheksifenidil, biperidin
2. prekursori dopamina: L-dopa
3. djelovanje direktno na receptore dopaminskim agonistima: bromokriptin,
pergolid, ropinirol, pramipexol
4. smanjiti reuptake dopamina
5. smanjiti razgradnju dopamina – inhibicija MAO A i B: inhibitor MAO B -
selegilin
6. pove ati otpuštanje dopamina iz terminalnih neurona: amantadin, hidroklorid,
amfetamin, metilfenidat
Pravila lije enja:
Nakon 5-10 godina pada snaga djelovanja lijeka. Javljaju se fluktuacije u djelovanju.
Javlja se i problem poetka i vršne doze.
Nuspojave:
- on – off fenomen: freezing pa otkoenje (kao da nema bolesti)
- diskinezije, munina, povra anje (levodopa)
Zato se doza dijeli na više manjih doza. Danas postoje CR (kontinuirano otpuštanje) tablete
koje traju 12 h.
Kod mla ih osoba se štedi levodopa za kasnije. Daje se amantadin-klorid koji djeluije dvije
godine, ili direktni antagonisti dopamina. Kod starijih osoba ili jako izraženih simptoma daje
se levodopa, ali se poinje malim dozama.
Svi navedeni lijekovi mogu izazvati muninu, zbog ega e esto dodaje domperidon.
Bolesnici su opstipirani, pogotovo ako primaju antikolonergike.
Bolest je vrlo kompleksna za lijeenje. Treba znati kombinirati lijekove i doze.
Parkisonova bolest je u principu pra ena mentalnim problemima, velika je sklonost depresiji
koja je možda i endogena zbog biokemijskih promjena, ali sigurno odre enim dijelom
reaktivna zbog spoznaje o vlastitoj bolesti.
Bolesnici usporeno govore, bradilalija, pa je teško testirati mentalne funkcije.
Kirurško lije enje Parkinsonove bolesti
Ovi su zahvati riskantni, nakon njih može nastati CVI. 98% bolesnika lijei se
medikamentima, a kir. zahvat radi se kod rezistentnih sluajeva. Obino se radi o
stereotaktinim operacijama pomo u MR i uporabom gama-noža (gama – knife), usmjerenog
snopa koji djeluje žarišno. Najve i je problem poštednost.
Zahvati:
- ventrolateralna talamotomija (tremor)
- ventr. palidotomija (hipokineza, tremor)
- neurostimulacija ventralne i intermedijalne jezgre talamusa
- transplantacija tkiva bogatih kateholaminima kao što su fetalna substancia
nigra, srž nadbubrežne žlijezde
www.medicina.hr
HEPATOLENTIKULARNA DEGENERACIJA (WILSONOVA BOLEST)
Uzrok je porema aja poreme aj metabolizma bakra. Smanjen je sistemski ceruloplazmin, a
pove ana koncentracija bakra u urinu. Bolesnici imaju «flapping» tremor – intencijski tremor,
distoniju, ataksiju, dizartriju, duševne poreme aje.  esta je ciroza jetre i Kayser – Fleischerov
prsten u oku. Bolest se naslje uje autosomno (3, 13 kromosom).
Lijei se kelatima – D-penicilinaminom, BAL, cinkom, dijetom, piridoksinom, albuminima.
Bolest nije izljeiva, ali se može kontrolirati. Neurološki poree aji nastaju zbog nakupljanja
bakra u bazalnim ganglijima.
TREMOR
Tremor je serija mehanikih oscilacija dijelova tijela, kontrakcija reciprono aktiviranih
antagonistinih miši a. Tremor u mirovanju karakteristian je za Parkinsonovu bolest,
intencijski tremor za Wilsonovu bolest. Akcijski (posturalni) tremor esto je esencijalan.
Tremorograf mjeri amplitudu i brzinu tremora te broji oscilacije u sekundi.
Akcijski tremor:
- fiziološki (umor, tjeskoba)
- apstinencijski (alkohol, opijati)
- metaboliki (tireotoksikoza, hipoglikemija)
- jatrogeni (kateholamini, tricikliki antidepresivi, kofein, teofilin, steroidi)
- obiteljski tremor
- senilni tremor
- esencijalni tremor (esto intencijski)
Lijeenje tremora:
Trankvilizatori (diazepam), b - blokatori (propranolol, nadolol), nimodipin, botulinus toksin
DISTONIJA (ATETOZA)
Distonija je naziv za nevoljne promjene miši nog tonusa u rasponu od hipotonije do tonikih
spazama. Tipovi lokalizacije su: fokalni, segmentalni, multifokalni, generalizirani.
Biokemijska je osnova poreme aj noradrenergikih, serotoninerginih i dopaminerginih
puteva. Lijei se botulinus toksinom, antikolinergicima te levodopom (generalizirani oblik).
 eš e distonije:
- dystonia musculorum deformans - rani poetak bolesti
- spazmolitiki tortikolis
- progresivna generalizirana distonija
- grafospazam (writer's camp)
- kraijalna distonija (Meigeov sindrom)
- spazmodika distonija
KOREATSKI SINDROM
Nehotine kretnje u vidu brzih trzajeva (chorea = igra, ples)
- Huntingtonova koreja
- Sydenhamova (minor) koreja

Veselin.Medenica

  • Administrator
  • *****
  • Posts: 975
    • Masaza Beograd
NEUROLOGIJA - ukratko - www.medicina.hr
« Reply #8 on: May 14, 2004, 02:12:57 PM »
- Metabolika (tireotoksikoza, policitemija, lupus)
- Jatrogena (kontraceptivi, metil-dopa, levodopa, neuroleptici, estrogeni,
androgeni)
- Hemibalizam (možd. Udar, ekspanzivni procesi) je koreja ekstremnih
amplituda, naješ e zbog infarkta u n. subthalamicus
Huntingtonova chorea
Simptomi su: koreja, psihoza, demencija. Autosomno dominantno je nasljedna, gen se nalazi
na 4. kromosomu. Javlja se u srednjoj životnoj dobi, tijek bolesti je 15 – 20 godina. U likvoru
nalazimo sniženu koncentraciju GABA. Lijeenje: haloperidol i levopromazin.
MIOKLONUS
Brze, nevoljne, iznenadne kretnje izazvane aktivnom kontrakcijom miši a.
Vrste:
- fiziološki (štucanje, trzaji pri usnivanju)
- esencijalni (obino uz pokret, EEG uredan)
- epileptiki (primarni epi poreme aj)
TIK
Brza nevoljna kretnja koja se ponavlja na stereotipan nain. Može se suzdržati, ali tada u
bolesniku raste nervoza i tenzija.
GILLES DE LA TOURETTE SINDROM
Simptomi: tikovi, eholalija, koprolalija (ponavljanje psovki), ehopraksija
Poetak je u djetinjstvu, 4 puta eš a u muškaraca nego u žena. Biokemijska je podloga
hiperaktivnost središnjih dopaminerginih putova. Naslje uje se autosomno dominantno.
Lijeenje: haloperidol, klonidin, pimozid
RJE E BOLESTI KRETANJA
- tardivne diskinezije (nakon lijeenja neurolepticima)
- sindrom nemirnih nogu (senzorni simptomi u potkoljenicama)
- hemifacijalni spazam – Bellova klijenut
- Holevorden – Spatzov sindrom: distonija, rigiditet, tremor, atetoza, demencija.
Nastaje zbog odlaganja željeza u globus pallidusu i substanciji nigri.
Autosomno recesivno se naslje uje. Bolesnici umiru nepokretni do 25. godine