Uloga informatičkih i komunikacijskih tehnologija u obrazovanju osoba sa posebnim potrebama

Uloga informatičkih i komunikacijskih tehnologija u obrazovanju osoba sa posebnim potrebama

Odeljak iz plenarnog rada pod nazivom “Informatičke i asistivne tehnologije u specijalnoj edukaciji i rehabilitaciji” objavljenog aprila 2011. u zborniku radova Prvog međunarodnog skupa studenata specijalne edukacije i rehabilitacije u Beogradu. Str. 63-87

Autori:Veselin Medenica & Lidija Ivanović

Promene u obrazovnom sistemu informatičkog doba

Poslednjih 20 godina su bile prepune inovacija u oblasti obrazovanja.  Tradicionalni tekst, zvuk, grafika i video su spojeni  u jedan „multimedijalni“ dokument.  Svet vremenom postaje povezan putem kompjuterskih mreža.

Pre mnogo godina obrazovne ustanove su edukativne sadržaje, strukturu i metode pokušavale da usaglase sa zahtevima industrijskog doba. Došlo je  vreme velikih promena i prilagođavanje obrazovnog sistema  informatičkom dobu.

Lakši pristup globalnoj komunikaciji, uključujući  internet, WWW i široko rasprostranjena upotreba kompjutera i interaktivne multimedije znači da:

–          proces poučavanja i učenja prestaje da bude ograničen fizičkom lokacijom

–          broj resursa koji su na raspolaganju učenicima izvan učionice su u ogromnom porastu

–          lokus kontole u smislu iniciranja obrazovnog procesa je sada prenešena na učenike. Učenik može započeti sa procesom učenja na bilo kom mestu, u bilo koje vreme.

Jednaka šansa za sve: Digitalna inkluzija za osobe sa posebnim obrazovnim potrebama

Brzi razvoj informatičkog doba donosi mogućnosti ali i opasnosti za osobe sa posebnim potrebama. Savremeno doba pruža novu šansu za osobe sa posebnim potrebama da budu uključene u društvo, ali i novu opasnost da ove osobe zbog smanjene pristupačnosti ostanu iza još veće barijere. Oni koji imaju nejednake šanse za pristup informacijama predstavljaju rizičnu populaciju koja bi mogla izgubiti osnovna ljudska prava. Ako tehnologija nije pristupačna

Uticaj literature i masovnih medija na formiranje negativnih stavova  prema osobama sa ometenošću

Uticaj literature i masovnih medija na formiranje negativnih stavova prema osobama sa ometenošću

Socijalna misao

Isečci iz članka objavljenog u časopisu “Socijalna misao” – 4/2009
Autori: Veselin Medenica, Srećko Potić, Milan Božičković

Individua postoji isključivo kao deo globalnog društva. U okviru tog društva razlikuju se određene društvene grupe. Čovek može biti pripadnik jednog naroda, verske zajednice, radnog kolektiva, vršnjačke grupe, porodice i slično. Čovek stiče određena znanja i ta znanja imaju upravo karakter društvene grupe kojoj pripada. Formiranje stava o određenom objektu ne dešava se  izolovano i vakumirano od ostatka sveta, već društvo i kultura u kojoj živimo  ima ogromnu ulogu na naš doživljaj sveta, objekata ili događaja.

Prirodna potreba čoveka je generalizacija određenih pojmova i dešavanja. Trudimo se da kompleksne odnose u svetu koji nas okružuje uprošćavamo i ukalupljujemo u određene sisteme po određenoj hijararhiji. Skupu pojava sa zajedničkim karakteristikama pokušavamo da nadjemo mesto u svetu afektivnog, bihevioralnog i kognitivnog funkcionisanja. Ova potreba iako je veoma korisna za kognitivnu organizaciju sveta u kome živimo ujedno je osnova za kreiranje stereotipa kroz preterano uprošćavanje i ukalupljivanje projmova i događaja sa zajedničkim karakteristikama. Afektivni iskorak prema određenom stereotipu može uzrokovati formiranje predrasude.

Pripadnici jednog društva svoja znanja, kulturu, religijska svatanja, karakteristike jezika, moralna shvatanja itd. izražavaju putem određenih medija. U tom smislu medije možemo shvatiti dvojako i to kao medijume tj. simplifikovano kao način prenosa podataka (u obiku teksta, slika, audio, vizuelno) ili kao mas-medije ili posredništvo u prenosu informacija na globalnom planu, ali sa posebnim viđenjem slike stvarnosti (novine, radio, televizija, internet). Poseban značaj u ovom radu pridaje se televiziji, novinama i literaturi koja svoj uticaj na društvo vrši u globalnim razmerama. Mas mediji i literatura imaju ogroman uticaj na formiranje i menjanje stavova ljudi bez obzira na lokaciju, starosnu dob, religiju i nacionalnu pripadnost.